Word-Me-In-Web-Logo
Search
Close this search box.

Doba jeftinog novca – dokumentarni film

Doba jeftinog novca

Ovo je novi u seriji članaka u kojima ću u kratkim crtama dati pregled svih ključnih činjenica o kojima se u filmu govori. Na ovaj način možete na brzinu pročitati sve bitno i na temelju toga odlučiti da li ga u cijelosti želite pogledati. Na kraju svakog članka bit će postavljen i sam video ukoliko ste se ipak odlučili da ga pogledate. Pa krenimo!

Doba jeftinog novca

Banka Silicijske doline (SVB) je propala a savezni regulatori preuzeli su kontrolu, što je izazvalo zabrinutost za cjelokupnu ekonomiju i širenje te potencijalne te “financijske zaraze” na tehnološke staupove i njihove klijente.

Doba jefting novca rezultiralo je ovisnošću o Federalnim rezervama u poticanju gospodarskog rasta, što je dovelo do zabrinutosti oko inflacije i sposobnosti Fed-a da njome upravlja.

Predsjednik Federalnih rezervi, Jerome Powell, pod pritiskom je da obuzda inflaciju, a njegov glavni govor na godišnjem ekonomskom forumu u Jackson Holeu, Wyoming, u kolovozu 2022. bio je vrlo iščekivan. Powellova poruka bila je da je posao Feda vratiti inflaciju na 2%, te će učiniti sve što je potrebno da to postignu, čak i ako to znači više kamatne stope i sporiji rast.

Poglavlje 1 – Hitna mjera

Financijska kriza iz 2008. bacila je globalno gospodarstvo na koljena, a Federalne rezerve bile su u središtu napora spašavanja. Dužnosnici Feda spustili su kamatne stope, na kraju gotovo na nulu, kako bi potaknuli gospodarstvo. Također su implementirali kvantitativno popuštanje (QE), eksperimentalni način ubrizgavanja novca u financijski sustav i snižavanje dugoročnih kamatnih stopa.

QE je uključivao stvaranje više novca iz ničega, stavljanje više novca u bankarski sustav i gospodarstvo te pomoć u njegovom oporavku. Bila je to hitna mjera da se spriječi kolaps gospodarstva.

Fed-ova politika lake zarade trebala je biti privremeno rješenje za krizu. Međutim, kritičari tvrde da su te politike dovele do pretjeranog oslanjanja na niske kamatne stope i kupnju imovine, što je pridonijelo nejednakosti, inflaciji i drugim ekonomskim neravnotežama.

Poglavlje 2 – Volatilnost i ljutnja

Bankarski sektor, posebice rukovoditelji, dobivali su rekordne bonuse, dok su mnogi Amerikanci patili od nezaposlenosti i smanjenih plaća. To je dovelo do ogorčenosti i ljutnje prema financijskom sektoru jer se činilo da koristi samo nekolicini odabranih, a ne širem gospodarstvu.

Ovo nezadovoljstvo pomoglo je nastanku “Čajanke”, pokreta potaknutog uvjerenjem da su državna potrošnja i spašavanje bili izvan kontrole i da obični ljudi nisu vidjeli nikakvu korist.

Uz sve slabije izglede da Kongres i Bijela kuća rade zajedno na usvajanju još jednog zakona o poticajima, Federalne rezerve su ušle u politički vakuum kao jedina igra koja je preostala. Ovo pokazuje ključnu ulogu Federalnih rezervi u stabilizaciji gospodarstva kada tradicionalni vladini kanali ne funkcioniraju učinkovito.

Poglavlje 3 – Radikalna politika

Međuizbori 2010. doveli su do značajnih dobitaka za Republikansku stranku, što je iz temelja promijenilo američku politiku.

Federalne rezerve poduzele su dramatičan korak kao odgovor na frustracije koje su ljudi osjećali zbog tempa gospodarskog oporavka provedbom još jedne runde kvantitativnog popuštanja (QE) kako bi potaknule gospodarstvo. Ovaj potez transformirao je ulogu Feda iz središnje banke koja upravlja valutom u primarni pokretač gospodarskog rasta u Americi.

Disfunkcija i paraliza američkih demokratskih institucija učinili su zemlju previše ovisnom o nedemokratskim institucijama, poput središnje banke, da preuzmu teret upravljanja gospodarstvom. Pretjerano oslanjanje na središnju banku da upravlja stvarima dovelo je do nadrealnog mjesta gdje je odbor od 12 ljudi mogao donositi odluke koje bi mogle gurnuti gospodarstvo u duboku recesiju i izazvati financijsku krizu. Dodatno, neki stručnjaci i ekonomisti izrazili su skepticizam u pogledu eksperimenta s lakom zaradom, upozoravajući na rizik od izazivanja naglog porasta inflacije i potičući špekulacije i preuzimanje rizika.

Poglavlje 4 – Opasna ovisnost

Današnji rast burze na Wall Streetu potaknut je nedavnim vladinim programima poticaja, uključujući Fedovo kvantitativno popuštanje, koje je učinkovito snizilo dugoročne kamatne stope, čineći rizičnija ulaganja poput dionica privlačnijim.

Tržišta su postala ovisna o Fed-ovoj lakoj zaradi, a kada Fed signalizira da bi mogao početi smanjivati kvantitativno popuštanje, tržišta imaju napad bijesa i postaju nefunkcionalna. Fed je tada u škripcu jer ne želi stvarati nestabilnost.

Tržišta snažno reagiraju na svaki razgovor o smanjenju ili povećanju kamatnih stopa jer su ovisna o dopaminskom udaru lakog novca i žele da se to nastavi. Međutim, ekonomiji SAD-a potrebna je visoko prilagodljiva monetarna politika u doglednoj budućnosti.

Poglavlje 5 – Tko je vlasnik dionica

Fedovo agresivno poticanje tržišta dionica kvantitativnim popuštanjem pridonijelo je ekonomskoj nejednakosti, pogoršavajući jaz u bogatstvu u zemlji.

Iako je Fedova usredotočenost na povećanje broja zaposlenih pohvalna, kritizirana je jer propušta širu sliku općeg ekonomskog blagostanja. Tržište rada karakteriziraju niske plaće i nedovoljna zaposlenost, što dovodi do ekonomske zabrinutosti značajnog dijela stanovništva.

Oporavak od 2015. do 2020., kada je nezaposlenost bila rekordno niska, nije se smatrao dobrim mjestom za većinu Amerikanaca, koji su još uvijek osjećali ekonomsku tjeskobu i financijsku nesigurnost. Konvencionalna mudrost o snažnom gospodarstvu bila je u suprotnosti sa stvarnošću rastuće nejednakosti i ekonomskih poteškoća za mnoge.

Poglavlje 6 – Propuštena prilika

Sve veći osjećaj da sustav ne funkcionira za siromašne i srednju klasu postao je središnja tema populističke kampanje Donalda Trumpa. To je bilo zbog toga što se srednja klasa borila dok su bogati stjecali nezamislive dobitke, što je počelo nagrizati građanske temelje.

Trump je obećao iskoristiti Fedovu politiku lakog zarađivanja i otvoriti radna mjesta ulaganjem u novu infrastrukturu, ali politička paraliza u Washingtonu učinila je velika gospodarska ulaganja gotovo nemogućima. Ovo je bila propuštena prilika da se potroši na stvari koje bi bile gotovo besplatne u smislu duga.

Glavno zakonodavno postignuće Trumpove administracije bilo je smanjenje poreza koje je potaknulo tržišta i produbilo ekonomsku nejednakost. Međutim, još uvijek nije jasno je li to pridonijelo gospodarskom rastu koji je počeo ubrzavati tijekom Trumpova predsjedništva. Neki unutar Fed-a vjerovali su da je idealno vrijeme za povlačenje eksperimenta s lakom zaradom.

Poglavlje 7 – Savezne rezerve su trepnule

Jeromea Powella imenovao je predsjednik Trump za sljedećeg predsjednika Federalnih rezervi krajem 2017. Smatra se konzervativcem koji je sklon prihvatiti deregulacijski pogled na gospodarstvo i tip je s Wall Streeta.

Powell je preuzeo dužnost željan ubrzanja napora ukidanja kvantitativnog popuštanja i povećanja kamatnih stopa, budući da je gospodarstvo postiglo značajan napredak prema potpunom oporavku. Međutim, kada je tržište negativno reagiralo na te napore, Powell je promijenio kurs i smanjio kratkoročne kamatne stope, što je viđeno kao kapitulacija pred financijskim tržištima.

Powellov preokret naišao je na kritike investitora i ekonomista, koji to vide kao žrtvovanje dragocjene neovisnosti središnje banke i slanje signala da je spašavanje tržišta dionica sada jedan od mandata Feda. To je izazvalo zabrinutost o budućim implikacijama takvih radnji.

Poglavlje 8 – Ogromna krvopija

Fedova politika niskih kamatnih stopa imala je za cilj spasiti gospodarstvo i potaknuti tvrtke da ulažu u svoju radnu snagu i infrastrukturu, ali je umjesto toga imala neželjene posljedice kao što je poticanje kompanija da se više zadužuju kako bi otkupile svoje dionice, čineći preostale dionice vrjednijima.

Tvrtke s privatnim kapitalom iskorištavale su niske stope Fed-a i kupovale goleme dijelove gospodarstva posuđenim novcem, koncentrirajući bogatstvo i vlasništvo nad svime, od kuća do bolnica.

Politika Fed-a raspirivala je ludnicu u Silicijskoj dolini, dovodeći do ekscesa i omogućavajući određenim tehnološkim tvrtkama da poremete i dominiraju cijelim industrijama, a da nikada ne ostvare profit.

Poglavlje 9 – Izvor nestabilnosti

Bankarstvo u sjeni, uglavnom neregulirani sektor financijskog svijeta, postalo je ključni igrač u cijelom zaduživanju koje se događalo i postalo je sustavno važno. Hedge fondovi i društva za upravljanje imovinom bili su među subjektima u bankarskom sustavu u sjeni.

Temeljni problem sa bankovnim sustavom u sjeni je taj što je izuzetno krhak, a mali ekonomski šokovi koji uzrokuju pad cijena imovine mogu izazvati bijeg i paniku.

Potencijalna nestabilnost uzrokovana bankovnim sustavom u sjeni bila je na radaru Feda, ali do kraja 2019. Fed, financijski regulatori i Kongres nisu poduzeli mnogo koraka da obuzdaju banke u sjeni i druge rastuće rizike. Ova ranjivost dovela bi do šoka početkom 2020.

Poglavlje 10 – Sve što je potrebno

Izbijanje pandemije COVID-19 u Kini stvorilo je veliku neizvjesnost na financijskim tržištima diljem svijeta. Ulagači su bili prestrašeni sve većim brojem infekcija izvan Kine i svi su pokušavali saznati što više o pandemijama i što bi to moglo značiti.

Paniku u bankarskom sustavu u sjeni izazvao je egzogeni šok pandemije, razotkrivši sve slabosti sustava nakupljene godinama lake zarade. Tržište korporativnog duga se zamrznulo, a tvrtke nisu mogle platiti svoje račune, dovodeći u opasnost širi financijski sustav.

Federalne rezerve odgovorile su na krizu kvantitativnim popuštanjem, ubrizgavanjem trilijuna dolara u gospodarstvo, otkupom stotina milijardi duga od financijskih institucija i smanjenjem kamatnih stopa na gotovo nulu. Unatoč tim naporima, kriza se nastavila, pa su morali intervenirati i dalje.

Poglavlje 11 – Moralni hazard

Federalne rezerve koriste svoju moć za spašavanje najrizičnijih dijelova financijskog sustava, poput tržišta bezvrijednih obveznica, kako bi održale zaposlene radnike i omogućile opstanak tvrtkama. Kritičari tvrde da Fed nagrađuje iste igrače i prakse koji su doprinijeli krhkosti financijskog sustava.

Neki smatraju da akcije Fed-a promiču moralni hazard, gdje su ljudi uvjetovani da vjeruju da će ih vlada spasiti ako postoji problem. To bi moglo dovesti do rizičnijeg ponašanja jer ne postoji negativna strana neuspjeha. Preuzimanje rizika je nagrađeno, što dovodi do većeg preuzimanja rizika.

Intervencije Fed-a na tržištu mogle bi ugroziti kapitalizam. U dobrim vremenima, kada bilo tko može zaraditi novac, vi ubirate tu zaradu. U lošim vremenima, Fed se stalno miješa. Tržišta nikad nisu točna. Ovo stvara kasino bez gubitka, koji bi mogao biti najveća prijetnja kapitalizmu.

Poglavlje 12 – Špekulativne orgije

Milijuni Amerikanaca izgubili su posao zbog pandemije, a Fedova sigurnosna mreža pomogla je da tržište dionica napreduje dok se gospodarstvo suočava s velikim poteškoćama.

Burza ne samo da je vratila sve svoje gubitke u nekoliko mjeseci, već je počela rušiti nove rekorde.

Pandemija je bila izvanredno vrijeme za najbogatije Amerikance, s milijarderima koji su povećali svoje bogatstvo za 1,3 trilijuna dolara, dok se donja polovica stanovništva i dalje financijski bori. Uspon tržišta također je privukao milijune novih malih ulagača.

Poglavlje 13 – Ekonomske osnove 101

Postojala je zabrinutost da će politika Federalnih rezervi i poticajne mjere nove Bidenove administracije potaknuti inflaciju. Kritičari poput bivšeg ministra financija Larryja Summersa izrazili su zabrinutost da bi pretjerana potražnja stvorena masivnim paketima poticaja mogla dovesti do pregrijavanja i inflacije, što bi bilo teško kontrolirati.

Unatoč upozorenjima, Fed nije podigao kamatne stope niti odustao od kvantitativnog popuštanja, iako su cijene rasle najbržim tempom u više od desetljeća. Fed je tvrdio da je inflacija “prolazna” i postojala je nada da će poremećaji opskrbnog lanca s vremenom nestati.

Međutim, izvještaji o zaradama tvrtki pokazali su da poremećaji u opskrbnom lancu ne nestaju tako brzo kao što se očekivalo, a problem inflacije postaje sve teži nego što se mislilo. Što dulje središnje banke čekaju da riješe problem, to je veći rizik od ozbiljnijeg problema s inflacijom.

Poglavlje 14 – Drugačiji svijet

Phoenix je imao najveću stopu inflacije od bilo kojeg većeg grada u zemlji, što je dovelo do značajnog povećanja potražnje za pomoći od strane banke hrane.

St. Mary’s Banka hrane zabilježila je porast od 26% u broju ljudi koji su joj se obratili za pomoć od 2021. do 2022., a 18% ljudi su prvi korisnici banke hrane.

Inflacija je uzrokovala povećanje troškova života, što otežava obiteljima srednje klase plaćanje računa, kupnju hrane i boravak u svojim domovima. Mnogi ljudi koji su nekoć bili solidna srednja klasa sada se bore kako spojiti kraj s krajem i držati korak s rastućim životnim troškovima.

Poglavlje 15 – Stvari će postati teže

Fed je priznao da inflacija možda ipak nije prolazna. Predsjedavajući Powell priznao je da riječ “prolazno” ima različita značenja za različite ljude i da je Fed njome obično označava da inflacija neće ostaviti trajni trag u obliku više inflacije. Međutim, sugerirao je da je vrijeme da se ta riječ povuče i jasnije objasni što Fed misli.

Fed je podizao kamatne stope tijekom nekoliko mjeseci kao odgovor na rastuću inflaciju. Osim toga, Fed je pauzirao kvantitativno popuštanje i započeo pooštravanje. Powell i drugi dužnosnici Fed-a nisu objasnili dokle će Fed ići u ovim akcijama, ali su kamatne stope podignute za tri četvrtine posto, što je najveće povećanje u gotovo tri desetljeća.

Više kamatne stope trebale bi pomoći u usporavanju potražnje za stanovima i spriječiti nastavak rasta cijena domova i najamnina, što bi trebalo pogodovati radnicima. Međutim, drugi čimbenici koji pokreću inflaciju, kao što su cijene plina i geopolitičke sile, izvan su kontrole Feda. Iako bi Powell radije te probleme riješio “skalpelom”, priznao je da je “čekić” neophodan s obzirom na neuspjeh prolaznih čimbenika.

Poglavlje 16 – Plima nestaje

Gospodarstvo je bilo snažno i nezaposlenost je dosegla povijesno najniže razine, ali plaće su rasle zbog čega je Fed pokušao smiriti inflaciju podizanjem stopa, što je dovelo do razdraganog Wall Streeta i sve veće mogućnosti recesije.

U 2022. zabilježeni su dvoznamenkasti gubici i na rizičnoj i na nerizičnoj imovini, a nema se gdje sakriti, što je veliki problem za mirovinske sustave.

Stvoreni su mjehuri imovine, uključujući tržišta dionica, tržišta obveznica, tržišta nekretnina i tržišta umjetninama, međusobno povezani “gumenim vrpcama” na neki način. Kad su kamate počele rasti, to je “povuklo plimu” i otkrilo “tko je plivao bez gaća”. Mnogi su očekivali veću korekciju u nekom trenutku.

 

Facebook
Twitter
LinkedIn

Primaj novosti direktno na svoj email​

Najbitnije iz svijeta bitcoina

svaka 2 tjedna direktno na vaš email