Ovo je hrvatski prijevod članka Modeling Bitcoin’s Value with Scarcity autora PlanB@100trillionUSD. Hrvatski prijevod originalnog članka by LuxBTC
Satoshi Nakamoto objavio je tehnički članak bitcoina 31. listopada 2008. [1], kreirao početni genesis blok 3. siječnja 2009. i objavio izvorni kod 8. siječnja 2009. Time je započeo put stvaranja tržišta danas vrijednog 70 milijardi dolara.
P.S. Tržišna kapitalizacija bitcoina danas je preko 450 milijardi dolara dok je u tokom 2021. godine bila i preko 1 trilijun dolara.
Bitcoin je prvi rijetki digitalni objekt koji je ikada viđen. Rijedak je poput srebra ili zlata te se može prenositi putem interneta, radija, satelita itd.
„Kao misaoni eksperiment, zamislimo da postoji metal dragocjen poput zlata, ali sa sljedećim karakteristikama: bezbojno siv, neprikladan kao električni vodič, nije posebno čvrst[…], neprikladan za bilo koju praktičnu ili dekorativnu svrhu… s jednom posebnom, magičnom značajkom: može se prenositi preko komunikacijskog kanala.”- Nakamoto [2]
Sigurno je da ta digitalna rijetkost ima vrijednost. Ali koliko veliku? U ovom se radu određuje rijetkost pomoću modela Stock-to-Flow (omjer zaliha i proizvodnje) za određivanje vrijednosti bitcoina.
Grafikon izvor: buybitcoinworldwide.com
Rječnici obično definiraju rijetkost kao “situaciju u kojoj se nešto ne može lako pronaći ili dobiti” ili “nedostatak nečega”.
Nick Szabo rijetkost definira kao “nekrivotvorivu dragocjenost”.
„Što je zajedničko antikvitetima, vremenu i zlatu? Skupocjeni su zbog svojeg izvornog troška ili povijesne nevjerojatnosti te je teško krivotvoriti njihovu dragocjenost. […] Stvaranje digitalnog objekta koji posjeduje nekrivotvorivu dragocjenost snosi niz problema. Ukoliko se ti problemi mogu riješiti, možemo ostvariti „bit gold” (bit zlata).”- Szabo [3]
„Dragocjeni metali i kolekcionarski predmeti imaju nekrivotvorivu rijetkost zbog skupocjenosti izrade. To je nekad davalo vrijednost novcu koji je bio u velikoj mjeri neovisan o bilo kojoj pouzdanoj trećoj strani. [..] [ali] metalom se ne može plaćati putem interneta. Bilo bi vrlo lijepo kad bi postojao protokol kojim bi se nezamjenjivi skupocjeni komadići mogli stvoriti on-line s minimalnom ovisnošću o pouzdanim trećim stranama, a zatim sigurno pohraniti, prenijeti i testirati sa sličnim minimalnim povjerenjem. Bit gold.” — Szabo [4]
Bitcoin ima nekrivotvorivu dragocjenost jer njegova proizvodnja zahtijeva znatnu količinu električne energije. Proizvodnja bitcoina ne može se lako krivotvoriti. Važno je napomenuti da se bitcoin razlikuje od novca koji izdaje država, ali i od drugih altcoinova čiji se optjecaj može povećati, nemaju Proof-of-Work (PoW), imaju niski hashrate ili imaju malu grupu ljudi ili tvrtki koji mogu lako utjecati na zalihu tj. ponudu itd.
Saifedean Ammous govori o rijetkosti u pogledu omjera Stock-to-Flow (zaliha i proizvodnje) . Objašnjava zašto se zlato i bitcoin razlikuju od ostalih metala poput bakra, cinka, nikla, mjedi. Jer imaju visok Stock-to-Flow (SF).
„Za bilo koju potrošnu robu [..] udvostručenje proizvodnje značajno će umanjiti sve postojeće zalihe, što će srušiti cijenu i naštetiti vlasnicima. Skok cijene zlata, koji bi uzrokovao udvostručenje godišnje proizvodnje, bio bi neznatan, povećavajući zalihe za 3% umjesto 1,5%.”
„Upravo je ta konstantno niska stopa stvaranja zaliha zlata temeljni razlog zašto je zlato zadržalo svoju novčanu ulogu kroz ljudsku povijest.”
Visoka vrijednost stock-to-flow omjera zlata čini ga robom čija tržišna ponuda ima najnižu elastičnost cijene.”
„Postojeće zalihe bitcoina u 2017. bile su oko 25 puta veće od novih bitcoina proizvedenih u toj godini. Taj omjer je upola manji u usporedbi s omjerom za zlato, ali oko 2022. stock-to-flow bitcoina nadmašit će zlato”- Ammous [5]
Dakle, rijetkost se može odrediti SF-om.
SF = stock / flow
Stock predstavlja količinu postojećih zaliha ili rezervi. Flow je godišnja proizvodnja. Inverzni omjer (flow/stock) se također može koristiti za predstavljanje stope rasta zaliha.
Zlato ima najveći SF omjer u vrijednosti od 62, što drugim riječima znači da bi za trenutne rudarske kapacitete trebale 62 godine da se izvuče količina zlata koja odgovara trenutnim zalihama. Srebro je drugo sa SF omjerom od 22. Ovaj visoki SF omjer čini ih novčanom robom.
Paladij, platina i sve ostale robe imaju SF jedva veći od 1. Postojeće zalihe su obično jednake ili niže od godišnjeg prirasta proizvodnje, što proizvodnju čini vrlo važnim čimbenikom. Gotovo je nemoguće da roba ostvari veći SF jer čim se krenu stvarati njene zalihe, raste cijena, proizvodnja raste i time cijena ponovno pada. Iz ove je zamke vrlo teško pobjeći.
Ukupna količina bitcoina u optjecaju sada iznosi 17,5 milijuna i trenutno se rudari 0,7 milijuna godišnje. Trenutni je omjer SF = 25. To bitcoin svrstava među novčane instrumente u kategoriju srebra i zlata. Ukupna tržišna kapitalizacija bitcoina po trenutnoj cijeni iznosi 70 milijardi dolara.
Ponuda bitcoina je fiksna. Novi bitcoin stvaraju se u svakom novom bloku transakcija. Blok se u prosjeku generira svakih 10 minuta kada jedan od bitcoin rudara pronađe hash vrijednost koja zadovoljava PoW (Proof-of-Work) potreban za dobivanje važećeg blok. Prva transakcija u svakom bloku, zvana coinbase, sadrži nagradu za rudara koji je pronašao tj. ostvario važeći blok. Nagrada se sastoji od naknada koje ljudi plaćaju za svoje izvršene transakcije i od novostvorenih bitcoina (subvencija). Subvencija je započela s 50 bitcoina, a prepolavlja se svakih 210.000 blokova (oko 4 godine). Zato su prepolavljanja (halvings) vrlo važni za novčanu ponudu bitcoina i SF omjer. Prepolavljanja također uzrokuju da stopa rasta ponude (u kontekstu bitcoina obično se naziva novčana ili monetarna inflacija) bude stepenasta, a ne kontinuirana.
Pretpostavka ove studije je da rijetkost, mjerena SF omjerom, izravno utječe na vrijednost. Gornja tablica potvrđuje da su tržišne vrijednosti obično veće kad je SF viši. Sljedeći korak je prikupljanje podataka i izrada statističkog modela.
U nastavku se koriste mjesečni podaci od prosinca 2009. do veljače 2019. (ukupno 111 točaka podataka). Broj blokova mjesečno može se dobiti izravno iz blockchaina preko Python/RPC/bitcoind skripte. Stvarni broj blokova neznatno se razlikuje od teorijskog broja jer se blokovi ne stvaraju točno svakih 10 minuta (na primjer, bilo je značajno manje izrudarenih blokova u prvoj godini 2009). Znajući broj mjesečnih izrudarenih blokova i visinu naknade rudarima, lako je izračunati proizvodnju i ukupnu zalihu bitcoina. Daljnjim razmatranjima pretpostavlja se da je prvih milijun bitcoina već izgubljeno (prvih 7 mjeseci), stoga neće biti uključeni u proračun SF-a. Preciznije utvrđivanje količine izgubljenih bitcoina bit će predmet nekih budućih istraživanja.
Tržišna cijena bitcoina dostupna je iz različitih izvora, ali počinje od srpnja 2010. godine. Uključene su prve poznate cijene bitcoina koje su interpolirane (1 USD za 1309 bitcoina u listopadu 2009., prva cijena u iznosu od 0,003 USD na BitcoinMarketu u ožujku 2010.). Utvrđivanje cijena iz ranih dana bit će predmet budućih istraživanja.
Već su poznati podaci za zlato (SF 62, tržišna kapitalizacija 8,5 bilijuna USD) i srebro (SF 22, tržišna kapitalizacija 308 milijardi USD).
Prvi graf koji izražava ovisnosti SF o tržišnoj cijeni pokazuje da je bolje koristiti logaritamske vrijednosti tj. logaritamsku skalu za tržišnu vrijednost jer se proteže na 8 redova veličine (od 10 000 do 100 milijardi USD). Primjena logaritamske skale i za SF otkriva lijepi linearni odnos između ln (SF) i ln (tržišne vrijednosti). Napomena da se koristi prirodni logaritam (baza e), a ne uobičajeni logaritam (baza 10), koji bi dao slične rezultate.
Linearna regresija potvrđuje ono što se vidi golim okom: statistički značajan odnos između omjera SF i tržišne vrijednosti: (95% R2, značajnost F 2.3E-17, p-vrijednost nagiba 2.3E-17). Vjerojatnost da je odnos između omjera SF i tržišne vrijednosti slučajan, blizu je nule. Naravno da i niz drugih faktora također utječu na cijenu, poput regulacija, hakerskih napada i ostalih vijesti, zbog čega R2 nije 100% (i zašto sve točke nisu točno na ravnoj liniji). Međutim, čini se da je rijetkost u obliku omjera SF dominantni faktor.
Vrlo zanimljiva činjenica je da zlato i srebro, koji su potpuno različita tržišta, leže na istoj liniji s bitcoinom što daje dodatni kredibilitet ovom modelu. Napomena da je na vrhuncu bull marketa u prosincu 2017., bitcoin imao SF omjer 22 i tržišnu vrijednost od 230 milijardi USD, vrlo blizu srebra.
Budući da halvings imaju velik utjecaj na SF bitcoina, na grafu su također predstavljeni mjeseci preklapajućim bojama do idućih halving evenata. Tamno plava predstavlja mjesec u kojoj se događa halving, a crvena predstavlja mjesec nakon halvinga. Idući halving slijedi u svibnju 2020. Trenutna vrijednost SF od 25 će se tad udvostručiti na 50, što je vrlo blizu zlata (SF 62).
Predviđena tržišna kapitalizacija bitcoina nakon halvinga u svibnju 2020. godine iznosi 1 bilijun USD što je ekvivalent 55 000 USD po bitcoinu. Vjerojatno ćemo znati godinu ili dvije nakon halvinga, 2020. ili 2021. u kojoj mjeri je statistički model precizan.
Ljudi se često pitaju odakle će doći sav novac potreban za tržišnu kapitalizaciju bitcoina od 1 bilijun USD? Srebro, zlato, zemlje s negativnom kamatnom stopom (Europa, Japan, uskoro SAD), autoritarne zemlje (Venezuela, Kina, Iran, Turska, itd.), milijarderi i milijunaši koji se žele zaštititi od kvantitativnog popuštanja (QE) i institucionalni ulagači koji će tek otkriti najuspješniju imovinu u posljednjih 10 godina.
Također je moguće izravno modelirati cijenu bitcoina s omjerom SF. Formula naravno ima različite parametre, ali rezultat je isti: 95% R2 i predviđena cijena od 55 000 USD s omjerom SF od 50 nakon halvinga u svibnju 2020. godine.
Sljedeći graf prikazuje cijenu bitcoina na temelju vrijednosti SF (u crnoj boji) i stvarne cijene bitcoina po vremenu, s brojem blokova prikazanih preklapajućim bojama.
Vrijedi napomenuti točnost s kojom se podudaraju projicirana i stvarna cijena. Posebno gotovo trenutna prilagodba stvarne cijene uz projiciranu nakon halvinga u prosinca 2012. Prilagodba cijene nakon halvinga u lipnju 2016. bilo je sporije, vjerojatno zbog konkurencije s Ethereum-om i DAO hakerskim napadom. Također, može se primijetiti manje blokova mjesečno (plavo) u prvoj godini 2009. i u vrijeme smanjenja difficulty rudarenja krajem 2011., sredinom 2015. i krajem 2018. godine. S druge strane, uvođenje GPU minera u razdoblju 2010–2011. te ASIC minera u 2013. rezultiralo je s više blokova mjesečno (crveno).
Zanimljivo je i da postoji naznaka zakona potencije.
Funkcija linearne regresije: ln (market value) = 3,3 * ln (SF) +14,6
.. može se zapisati kao potencijska funkcija: market value = exp (14,6) * SF ^ 3,3
Mogućnost primjene zakona potencije s 95% R2 na 8 redova veličine daje vjerodostojnost modelu.
Zakon potencije je odnos u kojem promjena jedne varijable uzrokuje proporcionalnu promjenu druge varijable, bez obzira na izvornu vrijednost tih varijabli. [6] Svaki halving, SF bitcoina se udvostručuje i tržišna vrijednost raste za 10x, što je konstanta.
Zakon potencije je zanimljiv jer otkriva temeljnu pravilnost svojstava naizgled nasumičnih složenih sustava. U prilogu su prikazani neki poznati primjeri zakona potencije. Složeni sustavi obično imaju svojstva u kojima su promjene između pojava na različitim redovima veličine neovisne o redu veličine koji promatramo. To svojstvo samosličnosti podliježe zakonu potencije. To vidimo i kod cijene bitcoina: padovi u 2011., 2014. i 2018. izgledaju vrlo slično (svi imaju pad od 80%), ali na totalno različitim redovima veličine (10 USD, 1000 USD, 10 000 USD); ako se ne koristi logaritamska skala, te sličnosti nisu vidljive. Invarijanca reda veličine i svojstvo samosličnosti su svojstva fraktala. Zapravo, parametar 3,3 u gornjoj funkciji zakona potencije je „fraktalna veličina“. Za više informacija o fraktalima pogledajte poznatu studiju o duljini obala [7].
Bitcoin je prvi rijetki digitalni objekt koji je ikada viđen. Rijedak je poput srebra ili zlata te se može prenositi putem interneta, radija, satelita itd.
Sigurno je da ta digitalna rijetkost ima vrijednost. Ali koliko veliku? U ovom se radu određuje rijetkost pomoću modela Stock-to-Flow za određivanje vrijednosti bitcoina.
Postoji statistički značajan odnos između Stock-to-Flow i tržišne vrijednosti. Vjerojatnost da je ovaj odnos slučajan je blizu nule.
Poboljšanje vjerodostojnosti modela:
Zlato i srebro, koji su potpuno različita tržišta, leže na istoj liniji s bitcoinom.
Postoji naznaka odnosa zakona potencije.
Ovaj model predviđa tržišnu kapitalizaciju bitcoina na 1 bilijun USD nakon sljedećeg halvinga u svibnju 2020., što je ekvivalent 55 000 USD po bitcoinu.
Iako originalan članak iz 2019. predviđa da će cijena bitcoina tokom svibnja 2020. godine dosegnuti 55.000 dolara i tržišnu kapitalizaciju od 1 trilijun dolara to se ipak do tada nije desilo. Bitcoin je cijenu od 55.000 dolara dosegnuo „tek“ 19.2.2021. godine.
[1] https://bitcoin.org/bitcoin.pdf — Satoshi Nakamoto, 2008
[2] https://bitcointalk.org/index.php?topic=583.msg11405#msg11405 — Satoshi Nakamoto, 2010
[3] https://unenumerated.blogspot.com/2005/10/antiques-time-gold-and-bit-gold.html — Nick Szabo, 2008
[4] https://unenumerated.blogspot.com/2005/12/bit-gold.html — Nick Szabo, 2008
[5] The Bitcoin Standard: The Decentralized Alternative to Central Banking — Saifedean Ammous, 2018
[6] https://necsi.edu/power-law
[7] http://fractalfoundation.org/OFC/OFC-10-4.html
Puell Multiple metrika promatra ponudbenu stranu bitcoin ekonomije odnosno bitcoin rudare i njihove prihode. Metrika prikazuje tržišne cikluse iz perspektive prihoda koje ostvaruju rudari stvaranjem novog bitcoina. Bitcoin rudari se ponekad s pravom nazivaju “obveznim prodavačima” zbog njihovog poslovnog modela u kojem moraju da pokriju fiksne troškove poslovanja na tržištu gdje cijene mogu biti izrazito nestabilne. Prihod koji rudari ostvaruju može utjecati na cijenu tijekom vremena.
Puell Multiple izračunava se dijeljenjem dnevne vrijednosti novo izdanih bitcoina (u USD) s 365-dnevnim pomičnim prosjekom dnevne vrijednosti novo izdanih bitcoina.
Izvor: lookintobitcoin.com
Postoje razdoblja u kojima je vrijednost bitcoina koji se rudare i ulaze u ekosustav viša ili niža u odnosu na povijesne “norme”. Razumijevanje ovih vremenskih razdoblja može biti od iznimne koristi za svakog ulagača bitcoin.
Gornji grafikon prikazuje razdoblja u kojima je vrijednost bitcoina izdanih na dnevnoj bazi povijesno bila iznimno niska (Puell Multiple ulazi u zeleno područje), što je donosilo izvanredne povrate na ulaganje ulagačima koji su bitcoin kupili u ovom trenutku. Također prikazuje razdoblja u kojima je dnevna vrijednost izdavanja bila iznimno visoka (Puell Multiple ulazi u crveno područje), što je ulagačima donosilo značajnu dobit ukoliko su prodavali u ovom trenutku.
Puell Multiple indikator koristi gornje crveno podoručje na grafikonu kako bi pokazao kada su prihodi rudara u USD znatno viši od povijesnih prosjeka (u ovom slučaju radi se o 365-dnevnom pomičnom prosjeku). Isto tako, zeleno područje prikazuje kada su prihodi rudara manji od povijesnih prosjeka.
Puell Multiple može biti koristan alat za predviđanje, odnosno alat za prepoznavanje kada je cijena ($ 69.675 ) bitcoina “previsoka” i kada je možda dobro vrijeme za prodaju (indikator se nalazi u crvenoj zoni) ili kada je cijena “preniska” i možda je dobro vrijeme za kupovinu (indikator se nalazi u zelenoj zoni).
*MA (pomični prosjek)
O autoru @dpuellARK
Znati kada kupiti ili prodati bitcoin uvijek će biti teško i zahtijeva opsežno istraživanje proteklih tržišnih trendova. Promatranje proteklih tržišnih trendova promjene cijene može biti od pomoći pri donošenju budućih odluka o ulaganju. Rainbow grafikon prvi puta napravljen je 2014. godine kako bi se prikazao trend kretanja cijene.
Ovaj grafikon koriste mnogi bitcoin ($ 69.674 ) ulagači kako bi pokušali predvidjeti kada bi tržište moglo ući u fazu pada ili rasta.
Tekst u nastavku sadrži najbitnije informacije o Rainbow grafikonu i mogućnosti njegove primjene.
Izvor: blockchaincenter.net
Bitcoin Rainbow grafikon (dugin grafikon) je osnovni logaritamski regresijski grafikon koji označava kako se cijena bitcoina kretala tijekom vremena. Ovaj grafikon koristi trake različitih boja kako bi označilo kada bi moglo biti vrijeme za kupnju, prodaju ili držanje bitcoina.
Ovaj statistički model prikazuje situaciju u kojoj pad ili rast veoma brz na početku prije nego što se s vremenom uspori. Nakon što je algoritamska regresija primijenjena na bitcoin logaritamski grafikon, tzv. dugina linija je prikazala krivulju rasta. Na početku grafikona, krivulja naglo raste a tokom vremena se polagano izravnava.
Iako bitcoin Rainbow grafikon nije zamišljen kao alat za predviđanje buduće cijene, ostao je relativno točan indikator nakon što je predstavljen. Duga (krivulja) se sastoji od devet odvojenih traka različitih boja. Plava boja je na dnu dok je crvena boja na vrhu
Kada je cijena bitcoina u padu, linija se počinje kretati prema plao označenom prostoru. Povećanje cijene bitcoina gura krivulju prema crvenom pojasu.
Kao što je prethodno spomenuto, bitcoin Rainbow grafikon sastoji se od devet traka različitih boja. Ove trake su sastavljene kako bi stvorile tzv. dugu. U ovom specifičnom grafikonu svaka traka ima svoj naziv a koji je povezan s akcijom kupnje, prodaje ili držanja bitcoina:
Plava = Totalna rasprodaja – Kupi!
Svijetlo plava = Kupi!
Zelena = Akumulacija
Svijetlo zelena = Još uvijek je relativno jeftino
Žuta = Čuvanje
Svijetlo narančasta = Potencijalni balon u nastajanju?
Narančasta = FOMO se pojačava
Crvena = Prodaja!
Tamno crvena = Maksimalni teritorij balona – Prodaja!
Korištenjem ovog logaritamskog regresijskog modela, trgovci bitcoinom ga mogu koristiti za bolje razumijevanje kretanja cijena tokom vremena i njezino značenje. Ovaj se grafikon temelji na prirodnoj logaritamskoj krivulji koja prikazuje različite nijanse boja u svrhu pomoći trgovcima da znaju kako tempirati kupovinu i prodaju bitcoina.
Horizontalna X os grafikona prikazuje vrijeme dok vertikalna Y os prikazuje cijenu bitcoina.
Za:
Protiv:
Ako želite siguran način za donošenje investicijskih odluka o kupnji ili prodaji bitcoina, morate biti svjesni činjenice da je to praktički nemoguće. Dok se bitcoin Rainbow grafikon pokazao učinkovitim alatom od svog nastanka 2014. godine, on nije pokazatelj budućih cijena Bitcoina.
Grafikoni poput ovog ne bi trebali biti jedini alat koji se koristi za informiranje o budućim odlukama o ulaganju, informacije koje se mogu dobiti promatranjem dugoročnih kretanja cijena mogu pomoći da se stekne bolje razumijevanje volatilnosti za određenu imovinsku klasu, u ovom slučaju bitcoina.
Kod stvaranja investicijskih strategija ovaj grafikon najbolje je koristiti zajedno sa nekim drugim dugoročnim pokazateljima trgovanja. Jedan takav alat koji bitcoin trgovci obično koriste je indikator indeksa relativne snage (RSI).
Općenito, bitcoin dugin grafikon ili bilo koji drugi prikaz logaritamske regresije može biti od pomoći samo do određene mjere. Razumijevanje dugoročnih pokazatelja trgovanja i trendova kretanja cijene uvijek pruža relativno dobre informacije o stanju u kojem se određeno tržište nalazi. Međutim, prošla kretanja cijena ne moraju nužno biti u korelaciji s budućim kretanjima cijene. Svakako je uputno uz korištenje ovog grafikona koristiti paralelno i druge alate.
*(FOMO) – Fear Of Missing Out – stah da će se nešto propustiti
Broj dana u povijesti trgovanja bitcoinom u kojima je držanje bitcoina bilo isplativo u odnosu na današnju cijenu ($ 69.674 ).
Ovaj grafikon naglašava agresivan rast krivulje usvajanja bitcoina tijekom vremena, što se odražava na njegovu cijenu. Budući da je ponuda bitcoina ograničena, kako potražnja raste, tako i cijena raste.
Za prosječnog ulagača, grafikon pokazuje važnost razumijevanja tržišnih ciklusa kretanja cijene bitcoina kako bi izbjegli kupnju u vrijeme “vrhova” tržišnih ciklusa. U slučaju kupovine bitcoina kada je cijena pri vrhu tržišnog ciklusa, može proći i nekoliko godina u kojima će ulagač biti u minusu dok cijena bitcoina ponovo ne dosegne kupovnu cijenu ili višu.
Izvor: lookintobitcoin.com
Ovaj indikator pokazuje kako se rast cijene bitcoina ubrzava tijekom njegovog životnog ciklusa u odnosu na njegovo usvajanje sve većeg i većeg broja korisnika. Za ulagače koji pokušavaju shvatiti kako bi se cijena bitcoina mogla kretati u budućnosti isplati se imati i ovu metriku na pameti i razumjeti gdje se cijena bitonal trenutno nalazi ($ 69.675 ).
Ovaj indikator pokazuje kako su ljudi koji su samo čuvali svoj bitcoin (nisu trgovali) u dovoljno dugom vremenskom periodu nagrađeni (u financijskom smislu zbog rasta cijene bitcoina) usvajanjem bitcoina tijekom vremena od sve većeg i većeg broja ljudi.
O autoru: @Rhytmtrader
Indikator zlatnog omjera je bitcoin grafikon koji prikazuje krivulju usvajanja bitcoina i tržišne cikluse kako bi pokušalo predvidjeti kretanje cijene u srednjoročnim i dugoročnim vremenskim okvirima. Grafikon koristi 350-dnevni pomični prosjek (350DMA) cijene Bitcoina kako bi identificirao područja potencijalnog otpora kretanju cijene.
Pri izračunu koristi se Fibonacci golden ratio (1,6) i Fibonaccijev niz (0, 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21). Brojevi u nizu smatraju se važnim matematičkim brojevima. Ovi specifični izračuni 350-dnevnog pomičnog prosjeka bili su vrlo učinkoviti tijekom vremena u predviđanju maksimuma cijene bitcoina u sklopu ciklusa.
Kako se bitcoin s vremenom s više usvaja, vrhunci njegovog tržišnog ciklusa pogađaju opadajuće multiple Fibonaccijevog niza 350-dnevnog pomičnog prosjeka. To je zato što se eksplozivni rast bitcoina na logaritamskoj skali s vremenom usporava. Kako se tržišna kapitalizacija bitcoina povećava, postaje sve teže nastaviti s istim stopama rasta na logaritamskoj razini.
Ako se ovaj opadajući obrazac Fibonaccijevog slijeda nastavi odvijati kao što je to bio slučaj tijekom proteklih godina, tada će sljedeći maksimum tržišnog ciklusa biti kada cijena bude u području 350DMA x3.
Multiplikator zlatnog omjera učinkovit je alat jer može pokazati kada je tržište vjerojatno prenapuhano u kontekstu rasta krivulje usvajanja bitcoina i tržišnih ciklusa.
Izvor: lookintobitcoin.com
Obojene Fib razine pokazuju gdje bi mogao postojati veliki otpor za cijenu bitcoina kada ih dosegne. Te razine vrijedile su tijekom cijele povijesti bitcoina do sada. Ovaj alat može biti veoma koristan za predviđanje cijene bitcoina i pokazatelj gdje pametni ulagači mogu donositi odluke o svojim ulaganjima sa kontroliranim rizikom. Trenutno se predviđa da je sljedeća potencijalna razina otpora Fib multipla x2 (crvena linija).
O autoru: @PositiveCrypto
Indikator vrha Pi ciklusa povijesno je bio učinkovit u odabiru vremena vrhova tržišnog ciklusa unutar 3 dana. Koristi 111-dnevni pomični prosjek (111DMA) i novostvoreni višekratnik 350-dnevnog pomičnog prosjeka, 350DMA x2.
U posljednja tri tržišna ciklusa, kada se 111DMA pomakne prema gore i prijeđe 350DMA x2, vidimo da se to poklapa s cijenom bitcoina na vrhuncu.
Također je zanimljivo za primijetiti da je 350 / 111 3,153, što je vrlo blizu Pi = 3,142. Zapravo, to je najbliže što se može dobiti broju Pi kada se 350 podijeli s drugim cijelim brojem.
To još jednom pokazuje cikličku prirodu kretanja cijene bitcoina tijekom dugih vremenskih razdoblja.
Izvor: lookintobitcoin.com
Indikator vrha Pi ciklusa predviđa vrh svakog ciklusa kretanja cijene bitcoina. Pokušava predvidjeti točku u kojoj će cijena bitcoina dosegnuti vrhunac prije početka trenda povlačenja. Indikator to čini na temelju velikih vremenskih razdoblja i do sada je pogađao apsolutne vrhunce cijene bitcoina tijekom većeg dijela njegove povijesti.
Indikator vrha Pi ciklusa koristan je alat za označavanje kada je tržište jako “pregrijano”. Toliko pregrijan da je kratkoročni pomični prosjek (111DMA), dosegao x2 višestruki pomični prosjek od 350 dana (350DMA). Povijesno se pokazalo veoma isplativim prodavati bitcoin u ovim fazama.
O autoru: @PositiveCrypto
U pripremi
U pripremi
U pripremi
U pripremi
U pripremi
U pripremi
U pripremi
U pripremi
U pripremi
U pripremi
U pripremi
U pripremi
U pripremi
Broj jedinstvenih adresa
1.363.704.499Adrese s više od 1 bitcoin
1.011.607Adrese s više od 10 bitcoina
152.785Adrese s više od 100 bitcoina
16.370Adrese s više od 1000 bitcoina
2.067U pripremi
U pripremi
U pripremi
U pripremi
DvadesetJedan je neformalna grupa bitcoin entuzijasta sa ex-yu prostora koja za cilj ima edukaciju, poticanje poduzetništva i širenje bitcoin mreže kroz različite projekte. Grupa trenutno broji stotine članova i organizira redovne sastanke (MeetUp) širom regije. Dobrodošli su svi koji razumiju posebnost i značaj bitcoina, ali i oni koji bi o tome željeli da uče.
Kolačić | Trajanje | Opis |
---|---|---|
cookielawinfo-checkbox-analytics | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Analytics". |
cookielawinfo-checkbox-functional | 11 months | The cookie is set by GDPR cookie consent to record the user consent for the cookies in the category "Functional". |
cookielawinfo-checkbox-necessary | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookies is used to store the user consent for the cookies in the category "Necessary". |
cookielawinfo-checkbox-others | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Other. |
cookielawinfo-checkbox-performance | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Performance". |
viewed_cookie_policy | 11 months | The cookie is set by the GDPR Cookie Consent plugin and is used to store whether or not user has consented to the use of cookies. It does not store any personal data. |
svaka 2 tjedna direktno na vaš email