Cryptoeconomics: Fundamental Principles of Bitcoin

Cryptoeconomics: Fundamental Principles of Bitcoin

Knjiga Cryptoeconomics: Fundamental Principles of Bitcoin (Kriptoekonomija: temeljna načela Bitcoina). Mislite li da znate nešto o Bitcoinu i austrijskoj ekonomiji? Ako je tako, možda ste spremni za kriptoekonomiju. Ovo nije djelo za neupućene. Sadržaj je gust – ne ponavlja se. To nije doprinos eho komori, neće vam pokazati kako postaviti novčanik, buduću cijenu ili što učiniti.

Kriptoekonomija primjenjuje racionalna ekonomska načela na Bitcoin, pokazujući nedostatke i nepotrebne složenosti u njima, kao i u uobičajenom razumijevanju Bitcoina. To će poboljšati vaše razumijevanje oba. Bitcoin zahtijeva novu, rigoroznu i sveobuhvatnu disciplinu. To je to.

Bitcoin je nešto novo. Čini se da prkosi razumijevanju. Je li ikada postojala fiksna ponuda novca? Postoji li još jedan slučaj proizvodnih troškova koji variraju izravno s cijenom proizvoda? Postoji li još nešto s konkurentnom, ali fiksnom stopom transaktabilnosti? Ovo bi mogao biti vaš jedini izvor da biste vidjeli dalje od pompe, razumjeli ponudu vrijednosti, sigurnosni model i ekonomsko ponašanje.

Bitcoin je ekonomija, tehnologija i sigurnost. Bez uključivanja svih ovih aspekata, dolazi do pogrešaka. Ekonomisti, tehnolozi, stručnjaci za sigurnost, pa čak i numerolozi pokušali su to objasniti. Svaki donosi ograničenu perspektivu, ne uspijevajući uključiti bitne aspekte. Eric Voskuil (Autor) se našao jedinstveno kvalificiranim da ih integrira.

O Autoru

Njegov rad u Bitcoinu započeo je s hardverskim novčanikom. Proveo je godinu dana analizirajući prijetnje, radeći sa stručnjacima za dizajn elektronike, eksploataciju hardvera i državni nadzor. Odabrao je Libbitcoin softversku biblioteku, budući da Satoshijev prototip nije bio predviđen za razvoj i većinom ga je financirao Bitcoin Foundation, korporativni konzorcij. Kasnije se posvetio Libbitcoinu, na kraju je napisao ili uredio svih njegovih 500.000 redaka koda.

Kao borbeni pilot u američkoj mornarici iskusio je prijetnje državi. Postao je visokokvalificirani instruktor taktike Strike Fighter-a, u kojoj je njegova primarna uloga bila analiza taktike i predstavljanje prijetnje. Također je savjetovao mornaricu o mreži Strike Fighter Training System, Joint Strike Fighter, ranom GPS oružju i sustavima F/A-18. Njegovo razumijevanje fizičke prirode svake sigurnosti poboljšano je desetljećima treniranja japanskih borilačkih vještina, postizanjem crnih pojaseva u pet disciplina.

Njegova diploma i iskustvo u informatici pomiješano s velikim poslovnim iskustvom, osnivanjem nekoliko tvrtki. Radio je u IBM-u i kao glavni arhitekt u Microsoftu, dvjema najvećim svjetskim kompanijama. Potonji je kupio svoj prvi startup, a drugi je kupio Veritas Capital. Dobio je tri povezana američka patenta. Na kraju je postao anđeo investitor, dijeleći svoje iskustvo s drugim poduzetnicima.

Kao tehnički direktor svoje prve tvrtke objavio je tri savjeta o računalnoj sigurnosti putem Computer Emergency Response Teama. Svaki je u potpunosti izveden iz njegovog čitanja korisničke dokumentacije. Kasnije je zaradio mjesto u DHS-ovom savjetodavnom odboru jezika za procjenu otvorenih ranjivosti za svoj rad na softverskim zakrpama. Posljednjih godina otkrio je materijalne sigurnosne nedostatke u svakoj od prve tri iteracije popularnog hardverskog novčanika “sigurnog elementa”, ponovno iz pregleda korisničke dokumentacije.

Trideset godina samostalnog učenja ekonomije slobodnog tržišta potkrijepljeno je opsežnim svjetskim putovanjima. Posjetivši više od 80 zemalja, komunicirao je s ljudima na pet kontinenata. I dalje često putujući na motociklu samo s torbom na ramenu, stječe intimno razumijevanje globalne ekonomske stvarnosti. Od zimbabveanskih trgovaca valutama na crnom tržištu, do tanzanijskih berača kave, venezuelanskih izbjeglica, mongolskih pastira, okinavskih jazz glazbenika, laoških redovnika itd. – svijet nije tako često predstavljen.

Sposobnost integracije ovih raznolikih i relevantnih iskustava dovela je do kriptoekonomije. Ovo je vaša sljedeća postaja.