Bitcoin je najstarija i najuspješnija kripto valuta na svijetu. Bitcoin svakodnevno puni naslovnice različitih medija diljem svijeta. Dok mnogi žele samo profitirati na njegovom uspjehu, drugi su ravnodušni ili čak skeptični. Nažalost malo je onih koji ga žele razumjeti. Zato svima vama koji ste sa čitanjem došli do ovog dijela želim čestitati! 😉
Danas je svatko u mogućnosti pridružiti se peer-to-peer mreži poznatoj kao Bitcoin. Mreža omogućava da bez pomoći treće strane (banka ili posrednik), sigurno sačuvate vrijednost tijekom vremena i da tu vrijednost bilo kome u bilo kojem trenutku možete poslati. Za razliku od današnjeg “normalnog” novca, bitcoin ima fiksan i transparentan raspored stvaranja i puštanja u optjecaj i taj raspored se ne može mijenjati po potrebi. Možemo ga smatrati cash-om interneta. Maksimalna količina bitcoina koji ikada može biti proizveden i pušten u optjecaj je 21 milijun (21.000.000).
Bitcoin sa velikim početnim B se koristi kada se o Bitcoinu priča u kontekstu mreže odnosno na razini protokola dok se bitcoin sa malim početnim b koristi kada se o bitcoinu priča kao o novcu ili valuti. Isto tako, u izvornom engleskom jeziku bitcoin nema množinu. Termin bitcoin se upotrebljava i kada govorimo o jednom bitcoinu i kada govorimo o više od jednog bitcoina. Nije ispravno reći „I will send you my bitcoins“ nego se kaže „I will send you my bitcoin“ i pri tome se misli na slanje više od jednog bitcoina. Kod nas ispravno je reći poslati ću ti bitcoin a ne poslati ću ti bitcoine. S obzirom da naš jezik ima svoje specifičnosti ispravno je reći 2 bitcoina a ne 2 bitcoin. Uglavnom, bitcoin nema množinu.
Bitcoin kao digitalna valuta potaknula je mnogobrojne rasprave o tehnologiji, novcu i ulaganju. Pojedinci bitcoin vide kao najobičnije sredstvo špekulacije i opisuju ga kao samo još jedan tržišni balon, dok drugi govore o tehnološkoj inovaciji, monetarnoj revoluciji ili čak sredstvu koja nas može izbaviti iz ralja postojećeg monetarnog sustava.
Razne zemlje, poput npr. Kine, bitcoin vide kao prijetnju te su mu objavile „rat“. Neke pak druge države svijeta i njihove vlade, države poput El Salvadora, priznale su bitcoin kao zakonito sredstvo plaćanja u nadi da će to potaknuti gospodarski rast.
Sigurno ste se zapitali barem jednom u posljednjih nekoliko godina čemu sva ta pompa oko bitcoina? Gotovo je nemoguće danas otvoriti bilo koji internetski portal s vijestima ili neku aplikaciju društvenih mreža a da vas ne dočeka neki oblik informacije koji se tiče bitcoina ili ostalih kripto valuta. Jednostavno se možete zapitati zašto bi netko želio uopće želio posjedovati bitcoin? Odgovor na to pitanje je veoma jednostavan. Sve više i više ljudi shvaća da je u mogućnosti zaista posjedovati nešto što je digitalno, nešto što je nemoguće krivotvoriti i nešto što vam je nemoguće oduzeti ukoliko se sami toga dobrovoljno ne odreknete.
Bitcoin je otporan na cenzuru te omogućuje kriptografski sigurna prekogranična plaćanja. Budući da za provedbu takvih transakcija nije zadužena niti jedna osoba ili skupina (treća strana), to je prvi i jedini primjer prave deficitarne digitalne imovine. Stoga, na bitcoin ne može utjecati nijedna svjetska vlada.
Sudar svjetova
Tokom prošlosti kao sredstvo plaćanja korišteni plemeniti metali koji su kasnije zamijenjeni gotovinom u obliku kovanica i papirnih novčanica. Njihova prednost je ta da mogu biti spremljeni i trošeni neovisno o trećim stranama. Izreka “gotovina je sloboda” vrlo dobro ilustrira tu karakteristiku. Međutim, nedostatak plemenitih metala i gotovine je što ih je teško (gotovo nemoguće i potpuno nepraktično) koristiti u digitalnom internetskom prostoru. Nakon naglog rasta internetske trgovine, debitne i kreditne kartice su te koje su preuzele primat u plaćanjima u internetskom prostoru.
Danas kada velika većina ljudi koristi digitalni novac (koji se nalazi samo kao digitalni zapis na njihovim bankovnim računima) umjesto gotovine, rizici druge ugovorne strane s kojima se suočavaju rastu. Što to točno znači rizik druge strane? Ako npr. financijska institucija (banka) objavi da je postala nelikvidna, ušteđevina klijenata u tom slučaju može biti nepovratno izgubljena (bez obzira što države garantiraju da su depoziti do 100.000 eura u bankama osigurani i da će država u tako nekom slučaju namiriti taj dug svojim građanima). Ili, npr. kao što se tokom 2013. godine dogodilo na Cipru gdje je podizanje gotovine bilo ograničeno, uvedene su kapitalne kontrole i prisilno je izvlašten novac sa štednih računa građana. Jednom odlukom vlastodržaca u toj zemlji preko noći ljudi su ostali bez svoje ušteđevine. Ili, kao što je to slučaj danas u „razvijenim zapadnim demokracijama“ banka je jednostrano u mogućnosti svojem klijentu zabraniti da npr. pošalje novac svojoj obitelji na Kubu, Iran ili neku drugu zemlju. Ukoliko i uspiju svoj novac poslati kome žele, posrednička naknada (naknada treće strane za tu uslugu) će im zasigurno ostaviti gorak okus u ustima. Svi ovi i slični slučajevi predstavljaju rizik treće strane gdje su ljudi ostavljeni na milost ili nemilost sustava koji može dopustiti ali i bez objašnjenja zabraniti ovakve transakcije. Zbog sve više i više „nametnika“ poput banaka i parazitskih birokratskih institucija ljudi gube kontrolu nad svojim novcem.
S prelaskom s papirnog na digitalni novac koji je samo zabilješka na bankovnim računima, odrekli smo se kontrole nad vlastitim novcem. Ali do sada odnosno do izuma bitcoina, ovaj nedostatak je bila cijena koja se morala platiti ukoliko se željelo sudjelovati u „digitaliziranom životu“.
Bitcoin nudi rješenje za ovaj problem. Kao digitalni novac, idealan je za korištenje u digitalnom internetskom prostoru. U isto vrijeme, bitcoin se može čuvati kao digitalno vlasništvo bez potrebe oslanjanja na treće strane (banke) koja ih za nas može čuvati. Dakle, vlasnici bitcoina isti mogu čuvati u obliku privatnih ključeva. Ti privatni ključevi mogu se smatrati kao lozinke kojima se bitcoinu pristupa a koji se uvijek nalazi na blockchainu. Te privatne ključeve pojedinac može čuvati na način na koji god želi. Baš kao i gotovinu može ih spremiti ispod madraca ali puno mudrije bi bilo tih nekoliko riječi koje služe kao lozinka naučiti i zapamtiti.
Blockchain je banka. Banka koja je u vlasništvu svih nas a istovremeno nije u ničijem vlasništvu. Banka u koju nitko nema prvenstvo pristupa bez obzira koliko novca (bitcoina) u njoj ima, bez obzira odakle dolazi, koje je boje kože ili kojih je političkih ili vjerskih uvjerenja. Blockchain je banka koja nikome nikada neće niti može onemogućiti da svoj bitcoin pošalje kome god želi i kada god to želi. Blockchain nema bankarskog službenika kojemu se danas možda radi a možda i ne, koji može raditi greške u svom poslu i koji može biti potkupljen da nešto protupravno napravi. Blockchain je banka u kojoj smo svi apsolutno jednaki. Nema jednakih i jednakijih.
Savršeni trenutak
Bitcoin je nastao usred globalne financijske krize 2008/09. U prvom bloku Bitcoin blockchaina – koji se još naziva i blok nastanka (Genesis blok) – Satoshi Nakamoto ostavio je sakrivenu snažnu poruka. U toj poruci citirao je naslov objavljen 3.siječnja 2009. godine u novinama The Times koji kaže: Premijerka samo što nije odobrila drugi paket mjera kako bi se spasile banke. („Chancellor on brink of second bailout for banks“).
Satoshi Nakamoto je ovim činom izrazio svoju kritiku prema državama i političarima koji njima upravljaju a koja je zajednička svim Cypherpunksima. Tokom financijske krize 2008. središnje državne banke u optjecaj pustile su goleme količine novo isprintanog novca kako bi spasile banke. Cijenu tog spašavanja platili su obični ljudi poput mene i vas jer je naš novac i naša ušteđevina izgubila vrijednost. Vrijednost je izgubila jer je novac koji je stvoren iz ničega i dan bankama obezvrijedio naš novac koji je zarađen radom. Puštanje novca u optjecaj na ovakav način uzrokuje inflaciju a inflaciju najlakše opisujemo kao smanjenje kupovne moći. Svima je jasno i svi na svojoj koži osjećaju da 100 eura danas može kupiti puno manje nego je tih istih 100 eura moglo kupiti prije godinu dana. To je inflacija ili skriveni porez koji svi mi zajedno plaćamo. Ali mi ga plaćamo novcem koji moramo zaraditi a države i banke ga plaćaju novcem koji si stvore prema potrebi i u količinama koje su im potrebne. To je surova realnost današnjeg svijeta i to je razlog nepovjerenja Cypherpunksa u države i njihove središnje banke te je učvrstila njihovo uvjerenje da je svima potreban novac koji je apsolutno odvojen od države koja njime upravlja.
Danas, svi oni koji su u potpunosti shvatili ovo, odnosno razumjeli bitcoin ujedinjeni su u borbi, u mirnom prosvjedu kojim se traži odvajanje države od novca.
Ista situacija, samo u obimu koji je značajno veći od onoga u 2008/2009. ponovila se nakon izbijanja Covid-19 histerije. Samo u 2020., u SAD-u količina novca u optjecaju povećana je za gotovo 50%. Europska Unija nije ništa bolja po tom pitanju. Printeri novca se ne gase kako se to popularno kaže. Posljedice toga su iznimno niske kamatne stope a lako dostupan novac diže cijene svih dobara i usluga. Povećanje cijena obezvrjeđuje novac onima koji ga štede i to je inflacija.
Kako se zaštiti od obezvrjeđivanja novca
Bitcoin je pokrenut vjerojatno u najboljem mogućem trenutku. Rijetko kada je pitanje novca bilo relevantnije nego danas. Sa svojom apsolutno ograničenom količinom od 21 milijun, bitcoin predstavlja potpunu suprotnost beskrajno rastućim bilancama stanja središnjih banaka. Njegova ograničena količina predstavlja zaštitu od obezvrjeđenja vašeg novca, kao što je to slučaj sa svim danas izdanim valutama od strane centralnih banaka koje svakodnevno gube vrijednost.
Zbog svog jedinstvenog dizajna, bitcoin je stvoren da osigurava očuvanje kupovne moći tijekom dugog vremenskog razdoblja. Budući da je bitcoin sam po sebi već rijedak, u svojstvu očuvanja vrijednosti bolji je čak i od zlata. Nova količina zlata koja dolazi u optjecaj svake godine kreće se otprilike od 1-2% godišnje u odnosu na postojeću dostupnu količinu zlata. Osim toga, troškovi pohrane i „transporta“ bitcoina u usporedbi sa zlatom znatno su niži, što također dodaje vrijednost tijekom vremena.
Zaštita imovine
Još jedan problem koji bitcoin savršeno rješava je zaštita imovine. Gotovina ili zlato da bi se zaštitili od krađe moraju se pohraniti najčešće u bankovnim sefovima a to sa sobom povlači znatne troškove (posebno u slučaju zlata). Pokušajte si samo zamisliti troškove transporta i osiguranja zlata sa jednog mjesta na drugo ili iz jedne u drugu zemlju. Bitcoin je potpuna suprotnost tako nečemu. Trošak pohrane i „transporta“ bitcoina gotovo je ravan nuli. Čak i znatne količine bitcoina koje pojedinac želi premjestiti sa jednog dijela svijeta na drugi (milijarde eura vrijednosti) imaju isti trošak kao i da želi premjestiti samo nekoliko eura vrijednosti. Svaki pojedinac to može učiniti na isti način a to je da zna svoj privatni ključ s kojim pristupa svojem bitcoina a koji se najčešće sastoji od sekvence os 12 ili 24 riječi. Jednom memorirana i nakon toga fizički uništena sekvenca riječi zauvijek osigurava da vaš bitcoin ne može biti ukraden ili oduzet. Ta riječna sekvenca osigurava vaš bitcoin na blockchainu i omogućuje vam da mu pristupite bilo kada i bilo gdje na svijetu. Osigurava vam da ukoliko to želite, svoj bitcoin sa sobom ponesete i u grob.
Osnovna zamisao iza Bitcoin mreže je ta da je ona decentralizirana. Pod pojmom decentralizacije prvenstveno se podrazumijeva da ni jedan sudionik mreže samostalno nema mogućnost da nameće ili mijenja pravila na temelju kojih mreža funkcionira. Upravljanje mrežom je decentralizirano i moć upravljanja raspoređena je svima koji u mreži sudjeluju. Ovo je fundamentalna osobina mreže je ni jedan pojedinac, ni jedna tvrtka niti bilo koja vlada neke države nije u mogućnosti „zauzeti“ mrežu i samostalno promijeniti pravila. Pravila se mogu izmijeniti samo zajedničkim konsenzusom svih sudionika na mreži.
Veoma pojednostavljenim jezikom, funkcioniranje Bitcoin mreže bazira se na tome da svaki sudionik mreže (tu se podrazumijevaju sudionici koji imaju pokrenut Bitcoin node ili mrežni Bitcoin čvor) u svakom trenutku na svom mrežnom čvoru ima identičnu kopiju knjige svih transakcija (tzv. Bitcoin ledger ili glavna knjiga). Kako rezultat toga, svi sudionici na mreži uvijek znaju tko posjeduje koju količinu bitcoina. Nitko ne može tvrditi da posjeduje određenu količinu bitcoina koju zapravo ne posjeduje jer se to jednostavno može provjeriti u vlastitoj kopiji knjige svih transakcija koja je pohranjena na vašem mrežnom čvoru.
Prije nastanka Bitcoina, decentralizirane mreže uvijek su se suočavale s dva velika izazova. Prvi izazov bio je kako osigurati da svaki sudionik na mreži dobije najnovija ažuriranja koja sadrže sve informacije o promjenama u vlasništvu odnosno informacije o tome koliko bitcoina promijenilo vlasnika. Drugi izazov bio je kako sudionici mreže mogu s apsolutnom sigurnošću potvrditi da su informacije koje su zaprimili o promjenama u vlasništvu apsolutno točne.
Lanac blokova (Blockchain)
Lanac blokova ili blockchain tehnologija dala je odgovor na ova pitanja. Korištenjem blockchaina informacije se pohranjuju kronološkim redom kako i nastaju. U slučaju bitcoina sve informacije od samog puštanja u rad mreže pohranjene su u stotinama tisuća blokova koji su međusobno povezani i koji zajedno čine lanac blokova odnosno blockchain. Svaki sudionik mreže ima mogućnost provjeriti tko posjeduje koju količinu bitcoina prateći povijest transakcija na blockchainu. Dakle, ako netko želi poslati bitcoin nekome drugome jednostavno je za provjeriti da li on zaista i posjeduje tu količinu bitcoina.
Sigurno se pitate pa da, ali ovaj mehanizam uopće nije revolucionaran kako je to predstavljeno. Svaka banka danas ima identičan zapis (bazu podataka) u kojoj u svakom trenutku može provjeriti koje je stanje na račun bilo kojeg korisnika ili provjeriti povijest svih njegovih transakcija. Ako npr. neki klijent banke želi poslati određenu količinu eura sa svojeg računa na neki drugi račun banka će jednostavno provjeriti da li korisnik na svom računu ima potrebnu količinu eura za slanje ili je ta količina eura već potrošena pa stoga takvo transakciju nije moguće obaviti. Jedinstvena karakteristika bitcoin blockchaina za razliku od baze podataka koju ima banka je ta da isti nije pohranjen na samo jednom centralnom mjestu (središnjem serveru banke) nego je identična kopija pohranjena na svim računalima (bitcoin mrežnim čvorovima) koji se danas nalaze u gotovo svakom kutku svijeta i kojih je danas već preko 30.000. Ova karakteristika je ujedno i razlog zašto Bitcoin mrežu nije jednostavno „napasti“, zaustaviti ili ugasiti. Da bi se tako nešto izvelo potrebno je ugasiti apsolutno svaki bitcoin čvor na svijetu istovremeno.
Međutim, blockchain se susreće s izazovom da svaki sudionik mreže s apsolutnom sigurnošću može potvrditi da li je njegova kopija lanca blokova točna i da pogrešne ili lažne transakcije ne budu unešene u njegovu kopiju glavne knjige. Budući da se novi blokovi (blokovi sadrže novonastale transakcije) dodaju u blockchain otprilike svakih 10 minuta, veličina blockchaina konstantno raste i mora se kontinuirano ažurirati na svim računalima koja su priključena na mrežu.
Svi novi blokovi koji se nadovezuju na postojeći lanac blokova moraju se moći provjeriti od strane svakog mrežnog sudionika. Ova provjera vrši se pomoću pravila koja su definirana u računalnom kodu Bitcoin mreže i koja ne mogu biti izmijenjena. Ova pravila točno definiraju koje transakcije su dopuštene, a koje nisu. Svaki korisnik koji preuzme kopiju blockchaina na svoje računalo može provjeriti jesu li sve transakcije u skladu s postavljenim pravilima. Ako neka nova transakcija nije u skladu s pravilima tj. ako je netočna ili lažna, sudionici mreže je odbijaju (sudionici mreže koji na svojim računalima imaju pohranjen cjelokupni lanac blokova) i ne uključuju je u blockchain.
Dokaz o radu (Proof-of-Work) i rudarenje
Bitcoin funkcionira na principu korištenja mehanizma dokaza o radu. Da bi netko u lanac blokova dodao novi blok mora pružiti dokaz o radu. Taj dokaz o radu je ujedno i mehanizam koji ograničava da u lanac blokova bilo tko i bilo kada može dodati novi blok. Da tog mehanizma nema mreža bi vjerojatno već odavno bila propala i zaboravljena. Kako bi netko pronašao novi blok i uključio ga u postojeći lanac blokova mora uložiti rad u njegovo pronalaženje. Kao nagradu za pronalazak bloka i njegovo uključivanje u lanac blokova nalaznik je nagrađen novim bitcoinom kao i transakcijskim naknadama sadržanim u ovom novom bloku. Nakon što je novi blok pronađen i dodan u lanac blokova ovaj proces započinje ispočetka.
Ovaj proces traženja novog bloka naziva se rudarenje. U procesu ovog digitalnog rudarenja, rudari su ti koji na svojim specijaliziranim računalima izvršavaju matematičku hash funkciju (SHA-256 algoritam) u potrazi za određenim brojevima. Hash broj prethodnog bloka, transakcije trenutnog bloka i nasumični broj (nonce) zajedno se stavljaju u hash funkciju. Ovaj nasumični broj mijenja se sve dok hash funkcija kao rezultat ne izbaci rezultat s minimalnim brojem potrebnih vodećih nula. Na primjer, blok 767700, pronađen 16. prosinca 2022. godine, imao je važeći hash broj: 00000000000000000001f923407f16129a16e0b15122f6750444b44ceff86c37.
Proces rudarenja ima dvije primarne funkcije: Prva je da blokove povezuje na matematičko-kriptografski način tako da svi koji to žele jednostavno mogu provjeriti redoslijed njihovog nastanka. Istovremeno, mehanizam dokaza rada gotovo nemogućim čini da se taj redoslijed stavljanja blokova u lanac izmjeni. Druga funkcija je ta da isti taj mehanizam dokaza rada funkcionira na način da svaki novi blok u lanac blokova dodaje otprilike svakih 10 minuta. To vrijeme između dva nova bloka dovoljno je da svi sudionici na mreži diljem svijeta imaju dovoljno vremena da svoju kopiju blockchaina ažuriraju na najnovije stanje.
Kao zaključak, rudari su ti koji održavaju Bitcoin mrežu aktivnom. Procesom rudarenja, sve nove transakcije se obrađuju i dodaju u lanac blokova. Bitcoin čvorovi (node) čuvaju kopije glavne knjige. Programski kod koji se na njima izvršava brine se da se poštuju pravila i osigurava da nijedna lažna transakcija ne bude dodana u lanac blokova.
21 milion
Ukupan broj bitcoina koji ikada može biti kreiran je 21 milion. To je definirano osnovnim programskim kodom na kojem bitcoin počiva i ta konstanta ne može biti izmijenjena. Kako se svakih desetak minuta u lanac blokova dodaje novi blok kao posljedica dokaza rada rudara, tako oni za svaki taj novi blok pripojen postojećem lancu blokova dobivaju bitcoin kao nagradu. Visina te nagrade za svaki novi blok također je definirana osnovnim programskim bitcoin kodom. Kao i u prethodnom slučaju ta konstanta također ne može biti izmijenjena. Raspored izdavanja novog bitcoina rudarima za njihov rad poštuje strogi raspored.
Kada je Bitcoin mreža tek pokrenuta, programski kod je rudarima dodjeljivao 50 novih bitcoina za svaki novi blok dodan u lanac blokova odnosno otprilike svakih desetak minuta. Četiri godine nakon pokretanja Bitcoin mreže, broj bitcoina koji se dodjeljuje rudarima za njihov rad se prepolovio i iznosio je 25 novih bitcoina za svaki novi blok odnosno svakih desetak minuta. Taj predefinirani proces naziva se prepolovljavanje (halving). Do prepolovljavanja broja bitcoina koji se dodjeljuje rudarima za njihov rad dolazi otprilike svake 4 godine odnosno nakon 220.000 novih blokova dodanih u lanac blokova. Do danas na ovakav način izdano je već preko 19 miliona bitcoina a trenutna nagrada za novi blok iznosi 6,25 bitcoina. Slijedeći ovaj predefinirani raspored dodavanja novih blokova u lanac blokova i izdavanja novog bitcoina pretpostavlja se da će zadnji bitcoin biti izdan negdje 2140. godine. Nakon toga, rudari će za svoj rad biti kompenzirani samo kroz transakcijske naknade.
Ta apsolutno ograničena količina bitcoina koji ikada može postojati jedno je od njegovih temeljnih svojstava te ga čini iznimno rijetkom te stoga i vrijednom „robom“. Ova apsolutno ograničena količina također je važan preduvjet za funkciju bitcoina kao sredstva koje služi za pohranu vrijednosti tijekom duljeg vremenskog razdoblja i to je razlog zašto se bitcoin još naziva i digitalnim zlatom.
Uzimajući u obzir sve navedene značajke Bitcoin mreže veoma je jednostavno shvatiti važnost i vrijednost ovog izuma. Prvi put u povijesti postoji digitalna „roba“ koja ne može biti kopirana ili duplicirana nego je apsolutno ograničena brojem jedinica koje ikada mogu postojati.
Ove jedinice bitcoina se doista mogu posjedovati. Samo osoba koja posjeduje odgovarajući privatni ključ (privatni ključ se može smatrati i kao lozinka) kojim se pristupa nekoj bitcoin adresi na kojoj se određena količina bitcoina nalazi, može taj bitcoin poslati nekome drugome na neku drugu bitcoin adresu. Bez ovog privatnog ključa bitcoinu u nečijem vlasništvu nije moguće pristupiti te stoga niti moguće ukrasti, zaplijeniti ili blokirati. Vlasniku tog bitcoina koji je zaštićen privatnim ključem omogućena je apsolutna kontrola nad svojim financijskim resursima, bez obzira da li je taj pojedinac bogat, siromašan ili kriminalac, bez obzira da li je politički disident ili izbjeglica, bez obzira odakle dolazi ili koja su njegova vjerska uvjerenja. Po prvi put od izuma računala, moguće je uistinu posjedovati digitalnu imovinu.
Više na ovu temu možete pročitati u ovom blogu.
Kada govorimo o bitcoinu i njegovim počecima moramo se vratiti sve do početka devedesetih godina prošlog stoljeća. Davne 1992. godine grupa računalnih stručnjaka, istomišljenika iz Kaliforniji okupila se na jednoj email listi putem koje su razmjenjivali ideje o kriptografiji, matematici, politici i filozofiji. Nazivali su se „Cypherpunks“. – igra riječima koji dolazi od cyberpunka (osoba iz sci-fi, znanstveno-fantastične literature koja je skeptična prema društvu općenito) i riječi cipher koja znači nešto šifrirati.
Cypherpunksi su ubrzo postali veoma šarolika ekipa koja je dolazila iz svih krajeva svijeta. Unatoč svojim različitim uvjerenjima oko svega i svačega, zajedničko uvjerenje im je bilo da da će internet uskoro postati jedno od najspornijih područja ljudske slobode. Kako bi se zaštitili od rastućih mehanizama kontrole, nadzora i cenzure na internetu te kako bi očuvali slobodan i otvoren internet, Cypherpunksi su upotrijebili moćno „oružje“: kriptografiju. Informacije koje su međusobno dijelili uspješno su šifrirali tako da nisu mogle biti vidljive onima kojima te informacije nisu bile namijenjene.
Cypherpunksi su u svom manifestu iz 1993. izjavili: “Cypherpunksi pišu [računalni] kod. Znamo da netko mora napisati softver za obranu privatnosti, a budući da ne možemo dobiti privatnost ako to ne učinimo svi, mi ćemo ga napisati.“
Kriptografija sama po sebi nije dovoljna za slobodan internet. Cypherpunksi su bili svjesni da Internet ne može biti uistinu slobodan ako nema svoj vlastiti novac odnosno valutu. Novac koji je neovisan o državama, središnjim bankama i tvrtkama; kripto valuta koja je pravedna i decentralizirana baš kao i sam Internet.
Put do bitcoina
Put do funkcionalnog i neovisnog digitalnog novca isprepleten je mnogobrojnim tehničkim izazovima. Davne 1990. godine kriptograf David Chaum stvorio je eCash koja se smatra prvom kripto valutom. Iako nije bila decentralizirana, zahvaljujući tada već poznatim metodama kriptografije osiguravala je dovoljnu razinu anonimnosti. Usprkos tome, eCash se nije uspio nametnuti kao dovoljno jak igrač te je izgubio tržišnu utakmicu u srazu sa ostalim kompanijama koje su razvijale sustave plaćanja koji bi se koristili na mreži odnosno na Internetu. Tvrtka koja stoji iza eCash projekta nakon nekoliko godina postojanja podnijela je zahtjev za stečaj te je eCash kao projekt ugašen.
Bilo je i dosta drugih pokušaja stvaranja sustava plaćanja koji bi nativno služili za plaćanja na mreži a među njima se ponajviše istaknuo projekt E-Gold. E-Gold je bila kripto valuta koja je svoje pokriće imala u zlatu i bila je otvorena svima koji su ju željeli koristiti. E-Gold projekt pokrenut je tijekom dot-com ere 1996. godine. Na svom vrhuncu putem kripto valute procesuirano je transakcija ukupne vrijednosti gotovo 2 milijarde američkih dolara.
Problem E-gold projekta je bio taj što je bio kontroliran od strane jedne središnje institucije i stoga je bio osjetljiv na napade (eng. single point of failure). Kada je E-Gold postao poznato ime na tržištu uslijedili su problemi pravne prirode. Američka vlada poduzela je pravne korake kako bi zaustavila daljnji razvoj projekta i njegovo širenje na tržištu. Američki sud 2008. godine proglasio je E-Gold krivim pod optužbom za pranje novca i kršenje Patriot Acta. Iz tog razloga projekt E-Gold moramo je biti ugašen te je sva imovina zamrznuta i oduzeta.
Ova dva i još nekoliko sličnih propalih projekata ukazali su na dvije jako bitne činjenice. Prvo, i eCash i E-Gold imali su kolateral koji je na neki način bio garancija i odraz njihove vrijednosti. Upravo ti kolaterali pokazali su se kao slaba točka jer su ga vlade država jednostavno mogle zaplijeniti. Iz tog razloga, kripto valuta kojoj su težili Cypherpunksi nije smjela imati jednu slabu odnosno centralnu točku napada kao npr.: da iza nje stoji neka kompanija sa bankovnim računom, da ima pohranjen kolateral (zlato) u nekoj od banaka ili da se nalazi smještena na nekom centraliziranom web serveru. Drugo, da vlade i regulatori nemaju interesa oko digitalnog novca koji je neovisan o državi.
Nakon ovakvih slučajeva i dalje je postojalo pitanje na koje odgovora još uvijek nije bilo. Kako uspostaviti nezavisan digitalni novac koji neće imati entitet koji će iza njega stajati i koji će voditi evidenciju o svim transakcijama i osiguravati da jedan iznos ne može biti dva puta potrošen (double spend problem). Uostalom, kada bi i bilo moguće riješiti problem dvostrukog trošenja bez oslanjanja na jedan centralni entitet, moguće bi bilo stvoriti „besplatni“ digitalni novac koji je komplementaran i prirodan dodatak Internetu.
Besprijekoran i mističan čin nastanka
Svi ovi prethodno navedeni razlozi tjerali su Cypherpunkse da razmišljaju o načinu kako dizajnirati kripto valutu koja neće imati jedan centralni entitet koji će iza nje stajati te koja neće imati kolateral. Dva najpoznatija koncepta koji nikada nisu zaživjeli bili su b-money (1998) i BitGold (2005). Ta dva teoretska koncepta svojim dizajnom najviše su se približili bitcoinu. Par javnog i privatnog ključa bio je osnova za enkripciju, dok je dokaz rada (Proof-of-Work) trebao poslužiti kao sredstvo koje će se koristiti za izdavanje novih količina digitalne valute koina (Coins). U svom „manifestu“ u tzv. bijeloj knjizi (Whitepaper), tvorac bitcoina je potvrdio da je prije objave svog rješenja bio upoznat s konceptima b-money i Bit Gold.
Međutim, ova dva koncepta oslanjala su se na sistem glasovanja kojim se upravlja temeljnim konsenzusom protokola („dogovor“ oko toga tko je vlasnik koje količine monetarne vrijednosti u datom trenutku). Taj sustav glasovanja je bio slaba točka oba konceptualna rješenja. Predstavljao je potencijalni vektor napada zlonamjernih strana putem kojeg se moglo utjecati na izbore prilikom glasanja o izmjenama temeljnog konsenzusa i na taj način se moglo utjecati na količinu izdanog digitalnog novca te ograničavanje prava vlasništva.
Rješenje za ovaj posljednji problem, koji je još nije bio riješen na putu stvaranja novog internetskog novca, predstavljeno u petak, 31. listopada. 2008 godine. Toga je dana Cypherpunksima na njihov email poslan Bitcoin Whitepaper, u kojem Satoshi Nakamoto objašnjava svoj koncept decentralizirane mreže za plaćanja na internetu. Dva mjeseca kasnije, 3. siječnja 2009., Bitcoin mreža puštena je u rad i do dan danas nikada nije imala niti jednu sekundu da nije bila aktivna.
Prve reakcije na ovu novu mrežu nisu bile previše zapažene. Nekoliko entuzijasta sa email liste Cypherpunksa počelo je mrežu testirati i prijavljivati pogreške. U početku je, međutim, uglavnom sam Satoshi Nakamoto održavao mrežu. Ali vijesti o novom Internetskom novcu polako su se počele širiti računalnim i tehničkim forumima što je dovelo do toga da je i interes za korištenjem mreže rastao iz dana u dan. Nakon godinu funkcioniranja Bitcoin mreža već bilježi znatan broj korisnika ali ipak, sam bitcoin još uvijek nije imao monetarnu vrijednost.
Satoshi Nakamoto
Ime Satoshi Nakamoto pojavilo se i na Bitcoin Whitepaperu i u potpisu emaila poslanog na prethodno spomenutu email listu. Stvarni identitet tvorca Bitcoina i dan danas je još uvijek nepoznat. Iz svih dostupnih podataka i mnogobrojnih istraživanja na tu temu daje se zaključiti da je ime Satoshi Nakamoto ipak samo nadimak a ne pravo ime stvarne osobe. Satoshi Nakamoto za svoju korespondenciju koristio je tri različite email adrese koja je jako dobro kriptirao tako da se stvarnom pošiljatelju tih mailova nikada nije uspjelo ući u trag.
Do danas, mnogi pojedinci pokušali su uz svoje ime vezati genijalnost koja stoji iza izuma bitcoin i sebe proglasiti Satoshi Nakamotom. No ipak, do sada nitko od njih nije uspio pružiti definitivne dokaze za to. Nitko od svih ovih lažnih pretendenata na tron nije dokazao da kontrolira adrese za koje se pretpostavlja da se na njima nalazi bitcoin koji pripada Satoshi Nakamotu. Da bi netko dokazao da je tvorac bitcoina mora biti u mogućnosti sa tih adresa poslati bitcoin na neku drugu bitcoin adresu. To može jedino ako posjeduju privatne ključeve za te adresu s kojima može potpisati transakciju s kojom bi bitcoin bio poslan na neku drugu adresu. Do danas, nitko nije pružio dokaz za to.
Danas postoji relativno mali broj ljudi koji su „osobno” (putem interneta) komunicirali sa Satoshi Nakamotom. Dana 12. prosinca 2010., Satoshi Nakamoto je poslao svoju posljednju poruku široj Bitcoin zajednici. Nakamoto je nastavio komunicirati sa užim krugom programera i nastavio ih informirati o stanju Bitcoin mreže. Tokom travnja 2011. godine Satoshi Nakamoto poslao je svoju zadnju poruku i ovom najužem krugu programera. Nakamoto se nakon ovoga do danas više nikada nikome nije javio. Kako se misteriozne pojavio 2008. tako je i misteriozno nestao 2011. godine.
Genesis address ili prva adresa ikad na koju je poslan bitcoin je A1zP1eP5QGefi2DMPTfTL5SLmv7DivfNa. Za tu adresu se smatra da je u vlasništvu Satoshi Nakamota koji je osobno na nju poslao bitcoin koji je inicijalno izrudaren. Ukoliko upotrijebite bitcoin block explorer (pretraživač bitcoin blokova) na web stranici www.mempool.space možete vidjeti da je ta adresa primila bitcoin u više od 3,500 transakcija dok ne postoji niti jedna transakcija koja pokazuje da je sa te adrese bitcoin poslan na neku drugu adresu. Zasigurno se pitate zašto je u više od 3,500 transakcija bitcoin poslan na prvu ikad stvorenu bitcoin adresu. Sve te transakcije sadrže neki mali, simboličan iznos bitcoina ali se mogu shvatiti kao čin odavanja počasti tvorcu bitcoina Satoshi Nakamotu.
Bitcoin Pizza
Kako je Bitcoin u početku zapravo stekao svoju vrijednost? Bitcoin se u početku mogao „rudariti“ i slati među korisnicima mreže ali sam po sebi nije imao nikakvu monetarnu vrijednost. Pored toga, jako mali broj ljudi je uopće znao za bitcoin i kako ga koristiti.
Prva događaj koji je bitcoinu ikad dodijelio neku monetarna vrijednost dogodio se 22.svibnja.2010. godine kada se na bitcointalk.org forumu pojavio neobičan oglas. Tada 28-godišnji muškarac po imenu Laszlo Hanyecz s Floride ponudio je 10.000 bitcoina u zamjenu za dvije pizze koje će biti dostavljene na njegovu adresu. Tu ponudu je prihvatio jedan student iz Californije koji je na njegovu adresu poslao dvije pizze u vrijednosti od 41$. Za uzvrat, Laszlo Hanyecz poslao mu je 10.000 bitcoina. Od tog dana, 22. svibanj u bitcoin zajednici slavi se kao bitcoin Pizza dan. Taj dan postao je bitan jer je definirao 3 stvari:
Te dvije pizze bit će zapamćene kao dvije najskuplje na svijetu ikada. Ukoliko se u obzir uzme najveća do sada ikad zabilježena cijena bitcoina od otprilike 69.000 dolara te dvije pizze plaćene su 690 miliona dolara. Isto tako, primatelj tih 10.000 bitcoina iste je također nedugo nakon što ih je dobio prodao te je s tim novcem financirao privatno putovanje. Primjenjujući istu logiku najviše cijene bitcoina može se zaključiti da je to putovanje vjerojatno najskuplje ikad plaćeno putovanje.
Ovaj primjer s pizzom najbolje ilustrira veoma popularan izraz među ljudima koji bitcoin drže na duge staze. Izraz HODLing izvedenica je iz engleske riječi holding što znači držati. Držanje bitcoina u ovom smislu podrazumijeva držanje bitcoina „zauvijek“. Zašto bi netko uopće prodao svoj bitcoin ako je gotovo izvjesno (što i povijesni podaci pokazuju) da će vrijednost bitcoina s protekom vremena samo rasti.
Najveću vrijednost bitcoinu daje njegova iznimna rijetkost. Maksimalna količina bitcoina koja ikada može postojati je 21 milijun (21.000.000). Svatko tko ima pristup najobičnijem računalu može jednostavno sam za sebe provjeriti tu osobinu bitcoina. Ogromna računalna snaga dedicirana je konstantno kako bi se osiguravala točnost i ispravnost decentralizirane glavne knjige bitcoina. Glavna knjiga (Ledger) je zapis svih transakcija koje su se ikada na Bitcoin mreži desile. Mreža doslovno plaća ljudima da održavaju taj integritet (u obliku nagrada za rudarenje) i da djeluju u dobroj vjeri. Cijena bitcoina jednostavno je određena ponudom i potražnjom za njim na burzi.
Isto tako, bitcoin se može promatrati sa stajališta evolucije novca. Koristeći modernu terminologiju, novac se uvijek razvija u sljedeće četiri faze:
Bitcoin se trenutno nalazi u drugoj fazi (pohrana vrijednosti). Vjerojatno će proći još nekoliko godina prije nego što bitcoin prijeđe u treću fazu gdje će postati sredstvo razmjene. Iako se kao sredstvo razmjene danas već koristi to još uvijek nije toliko rasprostranjeno da bi se moglo smatrati da je već u ovoj fazi. Kao sredstvo razmjene bitcoin se najviše koristi putem Lightning mreže. Zanimljivo je za primijetiti da je za isti prijelaz zlatu trebalo mnogo stoljeća.
Jednostavan odgovor je i svi i nitko. Mreža je projektirana tako da se zlonamjerni akteri ne mogu okoristiti, a svatko ima kontrolu nad svojim sudjelovanjem u njoj. Nijedan programer samostalno ne može izvršiti nikakve promjene bitcoin koda. Nijedan rudar nije u mogućnosti filtrirati bilo koju određenu transakciju. Niti jedan korisnik bitcoin mreže ne može iskoristiti mrežu na način da potroši bitcoin koji mu ne pripada ili koji nema.
Bitcoin na razini mreže nije “povezan” ni s jednim javnim identitetom. Protokol prepoznaje adrese samo kao zbirku slova i cijelih brojeva. Međutim, poslovni subjekti koji svoje poslovanje temelje na Bitcoinu, poput KYC (know your customer) burzi na kojima je moguće kupiti bitcoin, mogu povezati bitcoin koji tamo kupite s vašim identitetom u stvarnom svijetu. Budući da je glavna knjiga bitcoina (bitcoin ledger) u potpunosti vidljiva svima, može doći di situacije da je zbog toga moguće pratiti nečije bitcoin transakcije.
Zapis o svakoj bitcoin transakciji ikad napravljenoj čuva se na blockchainu u tzv. javnoj knjizi odnosno bitcoin ledgeru. U zamjenu za transakcijske naknade i subvenciju za blok, rudari se natječu u „proizvodnji“ blokova. Svaki uspješno zapisani novi blok kriptografski je povezan sa blokom koji mu prethodi te se na taj način stvara lanac blokova ili blockchain. Za potpuno razumijevanje kako blockchain funkcionira pročitajte blog na ovom linku.
Nema sumnje da bi vlade mogle zabraniti bitcoin unutar svojih granica. U stvarnosti, Kina je to već učinila nekoliko puta, a ekosustav još uvijek napreduje. Zbog disperzirane arhitekture bitcoina, zaustavljanje njegove ekspanzije zapravo bi zahtijevalo goleme koordinirane napore mnogih velikih svjetskih zemalja. Takvi napori da se uništi mreža zahtijevalo bi izrazito velike financijske resurse a s time se zapravo ništa ne bi dobilo. Priključiti se i koristiti bitcoin mreže jednostavno može svatko sa najjednostavnijeg osobnog računala tako da je malo vjerojatno da bi se vlade ozbiljnih država upustile u tako nešto jer bi vjerojatno došlo do potpuno suprotnog efekta.
Budući da je Bitcoin oblik valute, kriminalci ga mogu koristiti identično kao i što koriste svaku drugu valutu. Ilegalno tržište drogama danas se pretpostavlja da vrijedi više od 500 milijardi dolara godišnje. Ako se to usporedi s današnjom cijenom bitcoina od oko 20.000 dolara i ukupnom tržišnom kapitalizacijom od nešto više od 400 milijardi dolara može se reći da bitcoina zapravo nema dovoljno da pokrije sve potrebe ilegalnog tržišta drogama. Zasigurno je točnije utvrditi da se fiat valute (poput dolara ili eura) koriste za financiranje velike većine ilegalnih aktivnosti na tom tržištu. Isto tako, s obzirom da znamo da su bitcoin transakcije u potpunosti transparentne i vidljive svima, jedna od najglupljih stvari koje kriminalne organizacije povezane s drogama mogu napraviti je da svoje tragove odnosno izvršene transakcije ostave na blockchainu koji nije moguće izmijeniti a u svakom trenutku se mogu pregledati.
Isto tako, prema istraživanju tvrtke Chainalysis, tvrtka za analizu blockchaina, izvjestila je da je pranje novca činilo samo 0,05% ukupnog volumena kripto transakcija u 2021. To bi značilo da je od 2017. do danas oprano 33 milijarde dolara putem kripto imovine. Za usporedbu, UN-ov Ured za droge i kriminal procjenjuje da se 800 milijardi do 2 trilijuna dolara svake godine opere korištenjem klasičnih fiat valuta (dolar, euro itd.), što je oko 5% globalnog BDP-a.
S obziron na navedeno, argument da se bitcoin i ostale kripto valute koriste za ilegalne aktivnosti je u potpunosti promašen i lažan narativ institucija koje danas imaju kontrolu nad fiat novcem samo iz razloga kako bi opravdali svoje postojanje.
Da, na razini mreže je to moguće napraviti i mnogi pojedinci su to zapravo i napravili. Danas postoje doslovno stotine Bitcoin klonova, svaki s malom izmjenom izvornog koda čija je namjena da bi se Bitcoin malo “poboljšao”. Ova “poboljšanja” gotovo uvijek uključuju značajne kompromise, sprječavajući ih da iskoriste moćne mrežne učinke Bitcoina. U stvarnosti bitcoin je jedan i jedini i nije moguće kopirati. Bitcoin je jedno a sve ostale kriptovalute su nešto sasvim drugo.
Istina je da Bitcoin mreža koristi puno energije ali ta se energija koristi za funkcioniranje i osiguranje danas najsigurnije globalne kompjuterske mreže za plaćanja a to je bitcoin mreža. Ta mreža za direktna plaćanja i pohranu vrijednosti pojedincima nudi ogromnu vrijednost te se energija utrošena za tu svrhu nikako ne može smatrati bespotrebno potrošenom. Vlasnici bitcoin farmi (pogona za rudarenje bitcoina) već su odavno započeli s inovacijama u korištenju alternativnih izvora energije kao što su obnovljivi izvori energije ili korištenje plinova koji se inače spaljuju prilikom vađenja nafte.
U trenutku pisanja ovog teksta u opticaju je nešto više od 19 milijuna bitcoina. Samo 21 milijun bitcoina će ikada postojati, a posljednji bitcoin bit će pušten u optjecaj negdje otprilike oko 2140. godine. To se možda čini jako malo za jednu globalnu mrežu za plaćanja ali isto tako mora se imati na umu da se svaki bitcoin može podijeliti na 100 milijuna manjih jedinica koje se zovu Satoshi ili sats.
Globalno raspršenim i iznimno konkurentnim procesom rudarenja proizvodi se novi bitcoin. Rudari koji pronađu novi blok dobivaju subvenciju ili nagradu za svoj rad u obliku novo stvorenog bitcoina. Ova subvencija danas je na 6,25 bitcoina za svaki novi blok. Ove subvencije se otprilike svakih 4 godine ili 210.000 blokova prepolovljuju. Slijedeće prepolovljavanje će biti otprilike u travnju 2024. godine i tada će se za svaki novi blok dobivati nagrada od 3,125 bitcoina.
Rudarenje je metoda kojom rudari alociraju značajne računalne resurse kako bi procesuirali transakcije na mreži u blokove. Nakon prikupljanja svih transakcija, rudari izvode ponavljajuće računske operaciju kako bi pronašli odgovor koji odgovara prethodno postavljenom kriteriju. Nakon što pronađu odgovor te transakcije se zapisuju u blok a rudar za to dobije nagradu u obliku naknada za obradu transakcija i nagradu za novostvoreni blok. Za svaki novi blok ponavlja se ovaj postupak. Više o ovoj temi pročitajte u ovom blogu.
Postoje mnoge online mjenjačnice na kojima možete kupiti bitcoin, ali prije nego što to učinite, trebali biste provesti vlastito istraživanje. Najjednostavniji način da dobijete svoj prvi bitcoin (ili samo dio bitcoina) je da kupite nešto od pouzdanog prijatelja ili vama poznate osobe. Važno je imati na umu da svaki bitcoin ima 100 milijuna Satoshia, tako da možete kupiti i manje od jednog bitcoina. Više o mjenjačnicama možete pročitati ovdje.
Potrebno je naglasiti da je web stranica pravog i jedinog bitcoina bitcoin.org. S obzirom da iza pravog bitcoina ne stoji niti jedna individua, niti jedna kompanija pa tako niti jedna država morate znati da iza stranice bitcoin.com stoji privatna kompanija Saint Bitts LLC. koja na tržištu nudi komercijalne usluge koje se temelje na blockchain tehnologiji koje su najčešće vezane za neke druge kripto valute a ne bitcoin.
Star nešto više od deset godina, bitcoin je još uvijek relativno nova tehnologija. Još uvijek nije potpuno spreman za široku upotrebu u smislu novca koji se svakodnevno koristi za razmjenu dobara i usluga. Iako je danas moguće kupovati i prodavati proizvode i usluge s bitcoinom, trenutno je njegova primarna namjena pohrana vrijednosti na duže vrijeme ili kao oblik digitalnog zlata. Danas, mnogi ljudi kupuju bitcoin i koriste ga kao spremište vrijednosti tijekom vremena zbog njegove fiksne i ograničene maksimalne količine koja ikada može postojati. Sve što može zadržati svoju vrijednost ili kupovnu moć tijekom vremena je skladište vrijednosti. Budući da sve vlade diljem svijeta printaju beskonačne količine novca (fiat novac koji svi danas koristimo), dovodi do inflacije tih fiat valuta pa posljedično tome i do inflacije cijena odnosno porasta cijena svih dobara i usluga. Zbog toga su tradicionalne valute loše „skladište vrijednosti“. U usporedbi s tim valutama i drugom imovinom, bitcoin s vremenom bolje zadržava svoju vrijednost zbog svoje fiksne ponude.
Ljudi bitcoin iz tog razloga drže kao vrstu digitalnog zlata kao zaštitu od inflacije. Bitcoin također ima brojne prednosti u odnosu na pravo zlato, uključujući mogućnost slanja gotovo odmah i za vrlo male transakcijske troškove bilo gdje u svijetu. Osim toga, pohranjivanje bitcoina je puno jednostavnije od pohranjivanja zlata. Bitcoin se može čuvati na hardverskom novčaniku, računalu, pametnom telefonu, online bitcoin mjenjačnici ili u svemu navedenom. Da biste spremili svoj bitcoin, ne morate kupovati sef ili mjesto u trezoru neke banke. Bitcoin se, za razliku od zlata, također može lako prenijeti preko međunarodnih granica, kao što je već spomenuto.
Cijena bitcoina je znatno porasla jer ga koristi sve više i više ljudi širom svijeta. Vrijednost bitcoina kada je prvi put predstavljen bila je manja od jednog penija. Do danas, najveća zabilježena cijena bitcoina bila je preko 69.000 američkih dolara. Međutim, kako bitcoin prolazi kroz proces prihvaćanja, može doći do značajnih kretanja cijena na gore i dolje u kratkom vremenskom periodu. Kao rezultat toga, ulaganje u bitcoin je još uvijek rizično, a ljudi bi trebali ulagati samo ono što si mogu priuštiti izgubiti. Možda je praktičnije reći da je u bitcoin najbolje uložiti onaj novac koji vam nije potreban za esencijalne životne potrebe te da ulaganje u bitcoin treba biti dugoročnog karaktera. Svi koji su u bitcoin uložili novac i nisu ga dirali barem 4 godine nisu nikada izgubili. Oni koji su npr. uložili u bitcoin kada je bio na svom vrhu na otprilike 69.000 američkih dolara i žele ili moraju do svog novca doći sada zasigurno bi imali ostvarene gubitke jer je cijena bitcoina trenutno manja od navedenog iznosa.
Bitcoin je dugoročna investicija i s vremenom vjerojatnost je velika da će postići cijene koje su mnogostruko veće i od trenutno najveće zabilježene od 69.000 američkih dolara. Cijenom bitcoina na burzama se trguje i manipulira isto kao i sa svim ostalim cijenama dionica a s obzirom da je bitcoin veoma mlada klasa imovine podložna je većim oscilacijama u kratkom vremenskom periodu od za razliku velikih svjetskih kompanija čije dionice na burzi kotiraju desetljećima.
Volatilnost cijene bitcoina je funkcija njegovog nastajanja. U prvih nekoliko godina svog postojanja, bitcoin se ponašao kao tzv „penny-stock“, i svaki veliki kupac koji bi se eventualno pojavio uzrokovao je nagli porast cijene. Kako su usvajanje i likvidnost rasli tijekom godina, volatilnost bitcoina se proporcionalno smanjila. Kada bitcoin postigne tržišnu kapitalizaciju zlata, pokazat će sličnu razinu volatilnosti. Kada bitcoin premaši tržišnu kapitalizaciju zlata, njegova volatilnost smanjit će se na razinu koja će ga učiniti prikladnim kao široko korišteno sredstvo razmjene.
U „javnoj knjizi“ bitcoina (bitcoin ledger) svaka transakcija bitcoinom je zabilježena. Svatko na svijetu može pregledati sve transakcije pretraživanjem Block Explorera na mreži i unošenjem određene transakcije ili adrese novčanika. Više o Block Exploreru možete pročitati na ovo linku. Koristeći kriptografsku metodu s javnim ključem, privatnim se ključem čuvaju identitet vlasnika bitcoin novčanika i adresa bitcoin novčanika. Identitet korisnika ipak može biti otkriven ako se prilikom korištenja bitcoina samoinicijativno pružaju dodatne informacije o identitetu vlasnika bitcoina. Stoga je korištenje adresa bitcoin novčanika samo jednom solidna operativna sigurnosna praksa. Danas već postoje mnoge tvrtke na tržištu koje se fokusiraju na praćenje entiteta na blockchainu. Jedna od najpoznatiji je zasigurno Chainanlysis. Tvrtka surađuje s poduzećima i vladama država kako bi „povećali transparentnost“ blockchaina, kako bi lakše identificirali određene korisnike te pružili podatke i usluge analize podataka velikim tvrtkama.
Korištenjem bitcoina potrebno je upoznati se i sa poreznim obvezama koje iz toga proizlaze. Velika većina država na svijetu za trgovanje bitcoinom podrazumijeva da je na takve transakcije potrebno platiti i određena davanja državi. Bitcoin se tretira kao vlasništvo te se u Hrvatskoj plaća porez na kapitalnu dobit koju ste eventualno ostvarili kao razliku između nabavne i prodajne cijene. Ako kupujete i prodajete bitcoin, trebali biste se adekvatno pripremiti za rješavanje poreznih obveza. Ipak jedna dobra vijest je ta da ukoliko bitcoin držite više od dvije godine od datuma kupovine te ga tada odlučite prodati više nemate poreznu obvezu na temelju te transakcije. Kako smo već ranije spomenuli da je bitcoin primarno dugoročno spremište vrijednosti svakako bi ga trebali držati više od dvije godine. Mišljenje porezne uprave pročitajte u ovom dokumentu.
Ukoliko ste se već odlučili da će te dio svoje imovine ipak pretvoriti u bitcoin morate biti svjesni činjenice da je bitcoin moguće i veoma lako izgubiti ako ga ne osigurate na pravi način. To ga su svjesni i hakeri čija česta meta napada postaju vlasnici bitcoina. Vaš pošteno stečen novac koji ste odlučili pretvoriti u bitcoin zaslužuje da bude sigurno pohranjen te je potrebno poduzeti nekoliko jednostavnih mjera opreza kako bi ga što sigurnije pohranili. Možda i jedna od najsigurnijih metoda zaštite je ta da informaciju o tome da ste vlasnik bitcoina jednostavno zadržite sami za sebe i to nikada ne spominjete u online svijetu.
Što se bitcoin novčanika tiče i njegove zaštite apsolutni minimum koji morate osigurati je vaš novčanik osiguran lozinkom bez obzira da li se radi o vašem osobnom novčaniku kojeg imate na računalu ili mobitelu ili novčaniku koji imate na nekoj od online mjenjačnica. Lozinke poput „123456“ ili „ivan30051980“ nisu lozinke i to ste već odavno trebali naučiti. Lozinke trebaju biti mnogo kompleksnije od ovih primjera pa ovome svakako dajte na važnosti. Lozinka bi svakako trebala sadržavati velika i mala slova kao i brojeve te specijalne simbole. Primjer jedne dobre lozinke izgledao bi ovako: „uS7Dj@85V14ez$7*C*“. Ukoliko se pitate kako je takvu lozinku uopće moguće zapamtiti tada možete razmisliti o korištenju password manager alata poput LastPass o kojem možete naučiti više na ovom linku.
Ukoliko ste se odlučili za najsigurniju varijantu čuvanja vašeg bitcoina korištenjem Ledger ili Trezor hardverskih novčanika kroz proces zaštite istih biti će te vođeni prilikom njihove inicijalizacije. Detaljno o hardverskim novčanicima pročitajte ovdje.
Ukoliko koristite novčanike nekih od online mjenjačnica svakako je potrebno aktivirati 2FA ili dvo-faktorsku autentifikaciju. Ako ste se registrirali na mjenjačnicu koja ne pruža takvu mogućnost savjetujem vam da račun na toj mjenjačnici odmah zatvorite. Ocjenu i sigurnost pojedinih mjenjačnica možete pogledati na slijedećem linku. Dvo-faktorska autentifikacija predstavlja dodatnu razinu zaštite od neovlaštenih upada u vaš korisnički račun.
Na mjenjačnicama koje nude ovaj oblik zaštite nju je moguće aktivirati na slijedeći način: (mjenjačnice možda korite različitu terminologiju kroz izbornike ali princip je kod svih isti)
Privatni ključ je kod koji vam omogućuje prijenos bitcoina, odobravanje transakcija i općenito za kontrolu vašeg bitcoin novčanika. OD APSOLUTNE JE VAŽNOSTI DA SVOJE PRIVATNE KLJUČEVE ZADRŽITE SAMO ZA SEBE. Čuvajte ih na sigurnom mjestu kojem samo vi možete pristupiti. UKOLIKO NETKO DOĐE DO VAŠIH PRIVATNIH KLJUČEVA ON TADA IMA PRISTUP VAŠEM BITCOIN NOVČANIKU TE SA VAŠIM BITCOINOM SPREMLJENIM NA NJEGA MOŽE UČITI ŠTO GOD ŽELI.
Svoje privatne ključeve čuvajte. Privatne ključeve nikada ne čuvajte na računalu ili mobitelu ili bilo kojem drugom uređaju koji se može spojiti na Internet. Jer ako se može spojiti na Internet tada tom uređaju mogu isto tako pristupiti i hakeri ili zloćudni softver a vaši privatni ključevi tada mogu biti kompromitirani.
Poznata je uzrečica koja glasi „Not your keys not your coins“. Vašim bitcoinom upravljate samo ako imate kontrolu nad vašim privatnim ključevima. Ako nemate kontrolu nad vašim privatnim ključevima tada nemate ni kontrolu nad vašim bitcoinom.
Jednostavno kreiranje i osiguranje pohrane vlastitih privatnih ključeva moguće je pomoću vodećih hardverskih novčanika kao što su Ledger i Trezor. Detaljno o Ledger i Trezor novčanicima pročitajte ovdje.
Prilikom inicijalizacije Ledger ili Trezor hardverskih novčanika morate zapisati frazu za oporavak. Fraza za oporavak se sastoji od 12 ili 24 riječi koje je potrebno zapisati na zasebni komad papira koji dolazi u pakiranju sa ovim tipom novčanika. Ovo je IZNIMNO VAŽNO jer ukoliko se desi da vaš novčanik bude oštećen, izgubljen ili ukraden, koristeći frazu za oporavak, svojim sredstvima na novom novčaniku uvijek možete pristupiti koristeći frazu za oporavak.
Jednom kada ste frazu za oporavak zapisali potrebno ju je sigurno pospremiti isto kako ste pospremili i svoj privatni ključ. Dakle offline, nikako na računalu ili u mobitelu niti u bilo kojem drugom digitalnom obliku. Frazu za oporavak možete čuvati u vašem domu ili na drugom sigurnom mjestu. Svakako osigurajte da je mjesto sigurno i vama lako dostupno kako biste svom bitcoinu mogli lako i brzo pristupiti u slučaju da izgubite vaš novčanik ili da se isti jednostavno pokvari.
Detaljno o privatnim ključevima, i frazama za oporavak pročitajte u dijelu o bitcoin novčanicima.
Kako biste bili sigurni da je vaš bitcoin novčanik siguran, potrebno je redovito ažuriranje softwarea novčanika kako biste bili sigurni da software ne sadrži eventualne propuste koji mogu ugroziti sigurnost vašeg novčanika. Tvrtke koje svoja programska rješenja za bitcoin novčanike pružaju na upotrebu redovito ažuriraju svoj software kako bi ga unaprijedile korisnim izmjenama i dodacima i učinile još sigurnijim u odnosu na prethodnu verziju koja je korištena. Ako redovito ažurirate software vašeg bitcoin novčanika, na taj način osigurati će te da vaš novčanik ima najnovije značajke i najbolju funkcionalnost.
Najlakši i najsigurniji način za kupnju Bitcoina je kupnja putem online mjenjačnica. Neke od najpopularnijih mjenjačnica danas su Binance, FTX, Coinbase, Kraken, KuCoin, Gemini, Gate.io, Bitfinex, Bitstamp, Bybit itd. Manje, odnosno manje poznate mjenjačnice nose veći rizik prilikom korištenja istih. Uz rizik da nisu u potpunosti sigurne postoji i mogućnost da nisu u potpunosti ni usklađene sa svim zakonskim regulativama. Imajte na umu da postoji i jako puno različitih mjenjačnica koje su apsolutne prevare. Ukoliko vam se putem telegrama, twittera, discorda i ostalih online aplikacija javljaju nepoznati ljudi i promoviraju vam mjenjačnice na kojima možete sigurno trgovati i dobivati jako velike povrate na svoje uloge savjetujem vam da te ljude odmah blokirate i ni slučajno ne otvarate linkove koje su vam poslali da se na tim mjenjačnicama registrirate. Ukoliko se registrirate i pošaljete svoja sredstva na njih budite sigurni da ste ta sredstva zauvijek izgubili.
Stoga se preporuča da svoj prvi bitcoin (ili samo dio bitcoina) kupite na nekoj od najvećih mjenjačnica, dobro etabliranih imena koja su prethodno navedena. Mjenjačnicama tih tvrtki možete pristupiti putem računala ili mobitela koristeći aplikacije koje možete preuzeti u Google Play Storeu ili Apple Storeu. Iako su to najveći igrači u kripto svijetu savjetujem vam da kada kupite svoj prvi bitcoin da ga svakako pošaljete na svoj novčanik. Kako smo već spomenuli frazu „Not your keys not your coins“ znate da ako svoj bitcoin ostavite na mjenjačnici da ne posjedujete privatni ključ za bitcoin adresu na kojoj se vaš bitcoin nalazi te samim time vi nemate apsolutnu kontrolu na njim.
Da biste kupili bitcoin, prvo morate uplatiti sredstva na račun mjenjačnice, nakon čega ta sredstva možete zamijeniti za bitcoin. Mnoge mjenjačnice nude vam opciju da novac putem bankovne transakcije prebacite na njihov bankovni račun ili da bitcoin kupite koristeći vašu debitnu ili kreditnu karticu. Ukoliko se odlučite novac prebaciti bankovnom transakcijom morate znati da će se vaš novac na mjenjačnici pojaviti u roku najčešće od 1-3 radna dana. Ukoliko želite koristiti vašu karticu novac na vašem računu bit će dostupan odmah. Ali pritom imajte na umu ukoliko koristite karticu da su provizije poprilično velike i znaju biti u rasponu od najčešće 3-5% što je zaista previše. Prilikom slanja novca na svoj račun na online mjenjačnici putem bankovne transakcije najčešće nema provizije koju će vam mjenjačnica naplatiti za polog sredstava. Neki manji trošak transakcije može se pojaviti prilikom slanja novca sa vašeg računa i to ovisi o vašoj banci.
Danas postoje i bitcoin bankomati identični onim običnim bankomatima banaka koje svakodnevno koristite za podizanje gotovine. Bitcoin bankomati pružaju diskretnu opciju za kupnju i prodaju bitcoina. Ako postoji neki blizu mjesta gdje živite, oni su također praktičan način da dođete do bitcoina. Svakako imajte na umu na su troškovi transakcije na njima u najboljem slučaju na razini onih kada koristite svoju debitnu ili kreditnu karticu za kupnju bitcoina na centraliziranim mjenjačnicama.
Danas je bitcoin moguće kupiti i u poštanskim uredima ili u klasičnim mjenjačnicama koje se nalaze na svakom koraku tipa Western Union. Transakcijske naknade kod njih su također velike tako da dvaput razmilite prije nego ih koristite.
Lokacije bitcoin bankomata možete pretraživati na slijedećem linku:
Bitcoin možete kupiti i osobno od nekoga tko ga želi prodati. To može biti vama neka bliska ili barem poznata osoba. Isto tako, danas online možete pronaći mnogo stranica i aplikacija na kojima ljudi oglašavaju kupnju i prodaju bitcoina. U ovom slučaju budite jako oprezni jer prevaranata ima na svakom koraku. Ukoliko se odlučite na ovaj način kupovine ili prodaje bitcoina, kod osobe s kojom dogovorite transakciju inzistirajte na tome da se nađete na nekom javnom mjestu umjesto nekog parkirališta, male mračne uličice ili lokalne birtije. Nikako nije uputno ići sam na takve „sastanke“.
Poput vašeg običnog novčanika, bitcoin novčanik je način za pohranjivanje novca odnosno vašeg bitcoina. Osnovna stvar koju morate razumjeti a koja se tiče bitcoin novčanika je da bitcoin zapravo ne postoji unutar njega. Bitcoin postoji samo na distribuiranoj bitcoin knjizi (bitcoin blockchain ledger). Privatni ključevi odnosno ključevi koji su potrebni za slanje i primanje bitcoina preko te distribuirane bitcoin infrastrukture na kojoj bitcoin zapravo funkcionira čuvaju se u bitcoin novčaniku.
Niz brojeva i slova koji je specifičan samo za vaš novčanik je bitcoin adresa. Da biste primili bitcoin, morate tu adresu podijeliti s osobom koja vam želi poslati bitcoin. Preporučljivo je da nikada 2 puta ne koristite istu adresu iz sigurnosnih razloga. Bitcoin novčanici imaju mogućnost generirati beskonačan broj bitcoin adresa pa je ovu mogućnost uputno koristiti. Većina novčanika brine o tome automatski umjesto vas i generira novu adresu svaki put kada želite primiti bitcoin. Pritom uvijek znate stanje bitcoina u vašem novčaniku koji prikazuje saldo bitcoina na svim bitcoin adresama koje su za vas u njemu generirane.
Danas postoje 3 različita oblika bitcoin adresa i detaljnije o njima možete pročitati ovdje.
Kada inicijalizirate novi novčanik, stvara se niz od 12 ili 24 nasumično generirane riječi poznate kao “seed words” ili “mnemonic“ odnosno fraza za oporavak. Ovaj set riječi služi za otključavanje cjelokupnog vašeg novčanika i njega nikada ni u kojem slučaju ne smijete s nikim podjeli. Isto tako, dužni ste ovaj set riječi pohraniti na sigurno i vama lako dostupno mjesto da u slučaju potrebe isti možete upotrijebiti. Ako itko dođe u posjed ovog seta riječi bez problema može isprazniti vaš bitcoin novčanik.
Pristupna fraza, passphrase ili zaporka, često je poznata kao dodatna 13. ili 25. riječ u setu od 12 ili 24 riječi koje se inače zapisuju kod inicijalizacije novog bitcoin novčanika. To je korisnički definirana dopunska riječ ili izraz namijenjen za jačanje sigurnosti. Da bi pristupio vašem novčaniku napadaču je potrebna i ta vaša dodatna riječ uz cjelokupnu frazu od 12 ili 24 riječi koje ste zapisali. Tu jednu dodatnu riječ nikada ne držite u blizini ili zajedno sa vašom frazom za oporavak od 12 ili 24 riječi.
Privatni ključ predstavlja dokaz da entitet koji ga posjeduje ima ovlaštenje za trošenje bitcoina s odgovarajuće bitcoin adrese. Privatni ključ kreira se iz vaše pristupne fraze. Za svaku adresu koja je otvorena u vašem novčaniku generira se privatni ključ. Danas, velika većina korisnika bitcoina nikada se neće izravno koristiti s privatnim ključem; umjesto toga, softver novčanika to odrađuje automatski za vas prilikom korištenja.
Javni ključ za bitcoin je isto ono što je IBAN za vaš bankovni račun. To je bitcoin adresa na koju možete primati novac na blockchainu odnosno primati bitcoin na vašu bitcoin adresu.
O proširenom javnom ključu ili Xpub možete razmišljati kao o glavnom ključu vašeg bitcoin novčanika. Isto kao i kod privatnih ključeva ili fraza za oporavak ovaj ključ nitko osim vas ne smije znati. Pomoću Xpub ključa moguće je generirati i vidjeti svaku adresu koja je prethodno generirana u vašem novčaniku. Ypub i Zpub su Xpub varijacije koje zapravo imaju istu funkciju.
Potpunu kontrolu nad svojim bitcoinom imate korištenjem hardverskih novčanika. Ali s tom potpunom kontrolom dolazi i potpuna individualna (vaša) odgovornost. Vi i samo vi ste odgovorni za sigurnost vašeg bitcoina. Vi sami morate osigurati fizičku zaštitu vašeg bitcoin novčanika kako ga ne biste izgubili ili da vam ne bude ukraden. Isto tako, morate zapamtiti lozinku vašeg bitcoin novčanika kako bi mogli pristupiti svojem bitcoinu.
S druge pak strane, čuvanje bitcoina na raznim bitcoin mjenjačnicama je mnogo jednostavnije ali morate biti svjesni da u tom slučaju ne posjedujete privatne ključeve koji vam garantiraju da sa svojim bitcoinom možete raditi što god želite, kada god to želite i u odnosu s kim god to želite.
Mjenjačnice koliko god velike bile ipak mogu biti hakirane. Najpoznatiji primjer takvog slučaja datira još iz 2014. godine kada je tada najveća mjenjačnica Mt.Gox napadnuta te je ukradeno oko 850.000 bitcoina. Dan danas velika većina tog ukradenog bitcoina još uvijek nije pronađena niti vraćena vlasnicima.
Danas je sigurnost na velikim mjenjačnicama znatno veća. Tvrtke kao što su Binance, Coinbase, Kraken itd., na primjer, drže veliku većinu svojih Bitcoina u tzv. cold storage novčanicima koji nisu povezani na Internet te su tako zaštićeni od cyber napada. Bez obzira na sve moguće oblike zaštite, mjenjačnice su uvijek izložene velikoj količini pokušaja upada u njihove sustave.
Idealan odabir novčanika ovisi od pojedinca do pojedinca. Radi se o preferencijama svakog ponaosob a faktori koji na to utječu mogu biti npr. iznos bitcoina koji se želi spremiti ili koliko brzo i jednostavno se tom bitcoinu želi moći pristupati. Slično kao i kod bilo koje druge vrste valuta, manje količine bitcoina možete držati u manje sigurnom novčaniku (u novčanicima na računalu ili mobitelu) do kojeg je jednostavno doći za svakodnevnu upotrebu, dok veće količine bitcoina svakako trebate držite skrivene na sigurnijem mjestu u hardverskim novčanicima tipa Ledger ili Trezor. Isto tako, ukoliko posjedujete veće količine bitcoina uputno ga je držati na više hardverskih novčanika koji se nikada ne bi trebali nalaziti na istom mjestu.
Postoje mnoge različite opcije za pohranu bitcoina, svaka sa svojim prednostima i nedostacima i po kojima se međusobno razlikuju. Kako biste spriječili krađu ili gubitak, ključno je da ste svoj bitcoin sigurno pohranili. Ako se dovedete u situaciju da je bitcoin izgubljen ili ukraden, velika je vjerojatnost da ga više nikada nećete pronaći i da je izgubljen trajno i nenadoknadivo. Iz tog razloga, trebali biste paziti da uvijek pohranite svoj bitcoin na sigurno. Najsigurnija opcija pohrane bitcoina je na hardverske (offline) novčanike.
Hardverski novčanici fizički su uređaji koji sliče najobičnijim USB stickovima a koji vam omogućuju sigurnu pohranu Bitcoina na njih. Da biste bitcoin poslali na svoj hardverski novčanik morate ga baš popust USB sticka spojiti na računalo. Istovremeno je potrebno instalirati i pokrenuti nativni programski paket koji ide uz novčanik te u njemu izvršiti sve potrebne operacije za prijenos bitcoina u vaš novčanik sa recimo online mjenjačnice na kojoj ste prethodno bitcoin kupili. Nakon prijenosa bitcoina u vaš hardverski novčanik, novčanik je potrebno pospremiti na sigurno. Hardverski novčanici zaštićeni su lozinkom, pa čak i ako je vaš hardverski novčanik izgubljen ili ukraden, netko i dalje treba lozinku za pristup vašem bitcoinu. Imajte na umu da svoju lozinku ne smijete držati zajedno sa novčanikom kao što npr. neki ljudi u svojim normalnim novčanicima drže pinove za kartice koje se nalaze u istom tom novčaniku. Ne moram vam objašnjavati koliko je to neodgovorno ponašanje.
Primjeri hardverskih novčanika:
Ledger
Ledger je vjerojatno najpoznatiji hardverski novčanik na tržištu. Ledger novčanici imaju visoku reputaciju za sigurnost i pouzdanost pohranjivanja bitcoina. Osim toga, izrađeni su od čvrstih materijala poput nehrđajućeg čelika, što povećava njihovu otpornost na oštećenja tokom vremena. Ovu dodatnu karakteristiku mnogi vide kao veliku prednost nad ostalim novčanicima.
!!VAŽNO!!
Prvi put kada koristite Ledger novčanik, biti će vam prikazana fraza za oporavak koju morate zapisati na papir koji je priložen u pakiranju samog novčanika. Ako izgubite svoj Ledger novčanik ili ako se jednostavno pokvari, korištenjem fraze za oporavak možete povratiti svoj bitcoin novčanik na novom uređaju.
!!POSEBNO VAŽNO!!
Svoj Ledger novčanik uvijek kupujte direktno od proizvođača ili od ovlaštenih distributera. Ako kupujete od nepoznatih trgovaca ili pojedinaca nemate garanciju da novčanik nije prethodno kompromitiran. Događali su se slučajevi da su ljudi novčanike kupovali preko ebay platforme. Novčanici su im dostavljeni na kućnu adresu ali su ti novčanici već u samom pakiranju imali ispunjene kartice sa frazom za oporavak. Poruka koju su novi vlasnici novčanika od prodavatelja dobili da su oni to već za vas napravili kako bi vam maksimalno olakšali upotrebu. Neiskusni korisnici su im na tome bili jako zahvali i nisu znali da ako netko drugi već zna tu frazu za oporavak da isto tako može pristupiti njihovom bitcoinu. Naravno, ti korisnici ostali su bez bitcoina koji su stavili na tako kompromitiran uređaj. Dakle, kada Ledger uređaj stigne na vašu adresu mora biti tvornički zatvoren. Kartica za zapis fraze za oporavak mora biti prazna i Ledger uređaj kada ga prvi put spojite na računalo mora vas provesti kroz proces generiranja fraze za oporavak koja se sastoji od 12 ili 24 riječi koje morate zapisati na karticu koja je s uređajem stigla.
Ledger ima više različitih uređaja a to su Ledger Nano S, Ledger Nano S Plus i Ledger Nano X. Detalje o svakom uređaju posebno i narudžbu možete napraviti klikom na naziv svakog od uređaja.
Trezor
Trezor novčanik je također veoma popularan hardverski novčanik vlasnicima bitcoina. Trezor novčanik nudi korisničko sučelje koje je jednostavno za korištenje te također ima visoku razinu sigurnosti i reputaciju na tržištu. Osim toga, Trezor ima izvrsnu podršku korisnicima, što je ključno s obzirom na to da mnogi kupci koji kupuju Trezor novčanike nikada prije nisu koristili hardverski novčanik pa im je za prvu upotrebu potrebna pomoć.
Kao i kod Ledger novčanika na početku korištenja morati će te zapisati frazu za oporavak koja se sastoji od 12 ili 24 riječi. U slučaju da izgubite ili oštetite svoj Trezor novčanik, ovu frazu za oporavak možete upotrijebiti za dohvat vašeg bitcoina na novom uređaju. Nakon što Trezor uređaj baš kao i Leger odspojite sa računala znači da putem interneta njemu više nitko ne može pristupiti. Kao i kod Ledger uređaja, Trezor morate pospremiti na sigurno mjesto kojem vi u svakom trenutku imate pristup. Detaljno o Trezor novčaniku i narudžbu svog primjerka možete napraviti ovdje.
NGRAVE
NGRAVE novčanik pogledajte ovdje
Novčanik koji kao aplikaciju možete instalirati na vašem računalu zove se još i desktop wallet ili desktop novčanik. Desktop novčanici općenito dolaze s više funkcionalnosti od mobilnih novčanika, ali mogu biti i kompliciraniji. Budući da su računala povezana na internet i podložna su zlonamjernom ili malicioznom softveru, trebate biti jako oprezni sa softverom koji instalirate.
Mobilni novčanik je onaj koji radi na vašem mobilnom telefonu. Ti novčanici omogućuju brz pristup vašem bitcoinu, ali isto tako nose sa sobom veliki rizik. Ako izgubite ili razbijete telefon, možete izgubiti i svoj bitcoin. Ako se to i desi to ne bi trebao biti problem pod uvjetom da je vaša „seed fraza“ sigurno pohranjena tako da možete svoj novčanik aktivirati na drugom uređaju.
Novčanici kod trećih strana su novčanici kod kojih vi ne kontrolirate privatne ključeve. Ovakvi novčanici često mogu olakšati potencijalne složenosti koje dolaze sa korištenjem bitcoin novčanika, ali to dolazi s rizikom da vi nemate kontrolu nad vašim privatnim ključevima pa tako ni nad vašim bitcoinom. Ovakvim novčanicima uglavnom upravljaju burze i korisnicima se savjetuje da na njima ne drže velike količine bitcoina. Neke od najpoznatijih online mjenjačnica su Binance, FTX (tokom 2022. godine ispostavilo se da je ova mjenjačnica jedna od največih prijevara u povijesti kripta), Coinbase, Kraken, KuCoin, Gemini, Gate.io, Bitfinex, Bitstamp, Bybit itd. Kao što je već rečeno ti novčanici su jednostavniji i praktičniji za korištenje ali vi ne posjedujete vaše privatne ključeve.
Često ove online mjenjačnice osiguravaju svoje kripto novčanike metodama kao što su identifikacija s 2 ili 3 faktorskom autentifikacijom i vremenskim odmakom za transakcije. Na primjer, online mjenjačnica Coinbase ima sigurnosnu opciju koja se zove “pohrana u trezoru” koja vam omogućuje prijenos Bitcoina s običnog novčanika u novčanik koji ima razdoblje čekanja od 48 sati za povlačenje vašeg bitcoina i zahtijeva provjeru telefonskim putem i sa dvije različite email adrese. Dodatne usluge ovog tipa značajno pridonose povećanju sigurnosti.
Skrbnička rješenja su obično namijenjena institucijama ili pojedincima koji žele zaštititi velike količine kripto valuta. Takvi novčanici obično su osigurani od gubitka ili krađe do određenih iznosa. Danas postoje brojne usluge čuvanja bitcoina visoke razine sigurnosti za institucionalne ulagače. Tvrtke kao što su Coinbase, Gemini, Fidelity ili BitGo nude skrbništvo nad Bitcoinom. Ukoliko ste ste pojedinac s velikom neto vrijednošću u bitcoinu ili ako predstavljate instituciju, tada bi jedno od ovakvih rješenja mogla biti prava opcija za vas.
Novčanik koji treba više od jednog privatnog ključa za potpisivanje transakcije poznat je kao novčanik s više potpisa ili multi-sig wallet. Prilikom izrade novčanika, korisnik može odabrati hoće li upotrijebiti 2 od moguća 3 ključa za potpisivanje ili 15 od mogućih 20. Iako je multi-sig novčanik puno kompliciraniji za kreirati od novčanika sa samo jednim privatnim ključem on je zato sigurniji od novčanika sa samo jednim privatnim ključem.
Vaš prošireni javni ključ (Xpub), koji vam omogućuje pregled stanja novčanika, koristi se za izradu novčanika koji omogućavaju samo uvid u stanje novčanika (view only) bez mogućnosti potpisivanja transakcija odnosno slanja bitcoina iz njega. Ovakvi novčanici ne mogu se koristiti niti za kupnju jer nemaju privatne ključeve.
Ovisno o brzini kojom želite da se transakcija obavi imate mogućnost da odaberete visinu transakcijske naknade. Što je naknada viša vaša transakcija će prije biti obrađena. Uz to morate biti svjesni da vrijeme obrade transakcije ovisi i o zauzetosti mreže u datom trenutku. Prilikom transakcije u vašem novčaniku vidjet će te procjenu kolika je transakcijska naknada te će te imati mogućnost povećati ili smanjiti taj parametar.
Podaci o adresama i iznosima vizualno mogu biti predstavljeni i putem QR koda. QR kodovi se najčešće koriste kako bi se dugačke i komplicirane za zapamtiti bitcoin adrese jednostavno mogle skenirati vašim mobilnim uređajem. Na ovaj način eliminira se potreba za ručnim upisivanjem adrese, što može rezultirati pogreškama prilikom prepisivanja i slanjem bitcoina na nepostojeću adresu. Ukoliko se to desi nažalost vaš bitcoin je nepovratno izgubljen.
Odmah na početku moramo reći da bitcoin nema alternativu. Alternativne kripto valute kojih danas ima gotovo 20.000 u više od 99.99% slučajeva su čiste prevare koje se temelje na privlačenju korisnika putem različitih marketinških trikova i buzzworda poput izraza „decentralizirano financiranje“. Korištenjem razno raznih aplikacija koje nude velike prinose možda zvuči primamljivo ali morate biti svjesni da takvi prinosi nisu komercijalno održivi i da će zasigurno doći trenutak kada će se ti sistemi urušiti. Ukoliko ste svoj bitcoin deponirali na platforme ovog tipa savjetujem vas da ga što prije povučete na svoj novčanik za koji posjedujete svoje privatne ključeve.
Kupnja KYC (Know-Your-Customer) bitcoina na centraliziranim mjenjačnicama (CEX) brz je i jednostavan način. No ipak morate biti svjesni kompromisa i posljedica koje iz toga proizlaze. Kako bi ste se uspješno registrirali na centraliziranim mjenjačnicama minimalno što će te morati napraviti je ostaviti vaš osobni dokument sa slikom. Na temelju toga, budući da je bitcoin transakcije moguće pratiti uvijek vas se može povezati sa adresom na kojoj je vaš bitcoin pohranjen. Isto tako, sve vaše buduće transakcije mogu biti praćene. Ukoliko je ovo nešto što vam nije o značaja bitcoin slobodno kupite na online mjenjačnicama ali ga svakako prebacite na vaš novčanik tako da ga ne ostavljate u novčaniku mjenjačnice.
Koja alternativna rješenja na tržištu postoje ako vam se ne sviđa prizvuk kupovine bitcoina na centraliziranim mjenjačnicama gdje ste dužni ostaviti svoje podatke. Iako postoje peer-to-peer platforme za razmjenu kao što su Bisq i HodlHodl koje koriste escrow usluge kako bi vam omogućile stjecanje bitcoina od bilo koga u cijelom svijetu, one obično nisu tako jednostavne za korištenje kao KYC alternative. Najjednostavniji način za početak je kupnja od prijatelja, osoba od povjerenja ili pak članova obitelji. Mnogi korisnici su odavno shvatili koliko je anonimnost zapravo važna. Ako se raspitate malo oko sebe zasigurno će te naići na nekoga tko bitcoin već posjeduje a za koga to možda nikada ne bi rekli. To su ljudi koji ne oglašavaju na sva zvona da posjeduju bitcoin i to bi zapravo svatko trebao tako raditi. Raspitajte se oko sebe, netko sigurno ima bitcoina koji je spreman prodati.
Druga dobra alternativa za anonimno stjecanje bitcoina je rudarenje ali to je zasebna i tehnološki malo zahtjevnija edukacija o kojoj će biti govora na ovoj stranici. Svakako morate biti upoznati i s poreznim aspektom ovakvog načina stjecanja bitcoina.
Korištenje vlastitog noda vam daje sigurnost da su informacije prikazane u vašem novčaniku točne i u skladu s “Bitcoin propisima” vašeg čvora. Jednostavno rečeno, ako ne koristite vlastiti node, znači da koristite nečiji tuđi bez obzira da li znate tu osobu ili ne. Bitcoin tako jednostavno funkcionira. Korištenjem vlastitog noda ne morate se oslanjati ni na koga drugoga za provođenje transakcija kada imate novčanik povezan s vlastitim nodom, što daje ogromne prednosti u pogledu privatnosti.
Nakon što ste kupili bitcoin na nekoj od mjenjačnica (KYC) i ostavili sve svoje osobne podatke, ostavili ste ga na burzi jer niste znali kako se koristit bitcoin novčanik ili kako se bitcoin sa mjenjačnice šalje u vaš novčanik. Morate biti svjesni da vi ne posjedujete privatne ključeve novčanika u kojima se bitcoin nalazi na mjenjačnicama na kojoj ste ga kupili bez obzira što ga vidite nakon što ste se na mjenjačnicu ulogirali. Vaš korisnički račun na mjenjačnici nije isto što i bitcoin novčanik. Bitcoin koji vam stoji na mjenjačnici što prije pospremite u novčanik za koji vi i samo vi posjedujete privatne ključeve. Ne dopustite da vam se dogodi situacija u kojoj će neka mjenjačnica biti meta hakerskog napada i sa koje je ukraden bitcoin među kojima se nalazi i vaš. Bilo je mnogo ovakvih slučajeva posljednjih godina. Isto tako, nisu ni sve mjenjačnice u potpunosti legitimne te je bilo slučajeva da su vlasnici istih jednostavno nestali i sa sobom uzeli ogromne količine tuđeg novca (bitcoina i ostalih kripto valuta).
Također, u zadnje vrijeme otkako je tržište kripto valuta dosta potonulo (isto kao i sva ostala tržišta) došlo je do situacija da su pojedine firme (mjenjačnice ali i firme koje se bave pružanjem drugačijih usluga na kripto tržištu) zbog krize koja ih je pogodila jednostavno postale insolventne. Jedna od stvari koje su prvo napravile bilo je to da su onemogućili korisnicima da sa tih platformi povuku svoja sredstva. Najznačajniji primjeri ovakvih događaja su vezani za Celsius i BlockFi. Nemojte se dovoditi u ovakve situacije i obavezno svoj bitcoin nakon kupovine prebacite na svoj novčanik u kojem vi upravljate sa svojim privatnim ključevima.
Prevaranti se često predstavljaju kao članovi bitcoin zajednice kako bi ponudili podršku nekome tko možda traži pomoć putem chat aplikacija kao što su Telegram, Discord i sl. Te osobe se će vam najčešće poslati linkove na kojima trebate upisati svoje privatne ključeve ili frazu za oporavak kako bi oni tobože provjerili da ste vi stvarno vlasnik tog novčanika i kako bi vam onda mogli pružiti pomoć. To je naravno jedna velika laž. Nikada, ali baš nikada, nikome (ni policiji, ni poreznim vlastima, ni državnim institucijama) ne dajte svoje privatne ključeve ili frazu za oporavak a posebno ne online.
Ključ do vašeg bitcoina je vaša fraza za oporavak i svatko tko joj ima pristup ima i pristup vašem bitcoinu. Treba ju čuvati na sigurnom mjestu, ali pripazite da ne bude „toliko sigurna“ da i vi zaboravite gdje je ili kako glasi. Jedna veoma loša ideja je držati ju na računalu ili u mobitelu. Vjerojatno najsigurnija metoda je da ju „jednostavno“ zapamtite i da ne postoji druga kopija. Ali naravno morate biti sigurni da će te ju moći reproducirati kada za to dođe vrijeme.
Ovih dana sve je teže to učiniti jer novčanici sada imaju značajke otkrivanja pogrešaka i QR kodove koji se mogu skenirati kamerom na vašem mobilnom telefonu. Kada nekome šaljete bitcoin, uvijek je najbolje koristiti QR kodove ili copy/paste bitcoin adrese jer dugi nizovi brojeva i slova nisu jednostavni za prepisivanje i lako može doći do pogreške. Prije finalnog slanja uputno je još jednom ipak provjeriti adresu prije slanja.
Što više budete učili o bitcoinu i kako budete sve dublje i dublje shvaćali što je to zapravo bitcoin i kako funkcionira nemoguće je da vas neće uhvatiti euforija. Još ako vrijeme počnete provoditi recimo na Twitteru i YouTube-u gdje se vjerojatno najviše sadržaja generira o bitcoinu možete doći u iskušenje da na bitcoin potrošite više novca nego si to zaista i možete priuštiti. Bitcoin je još uvijek mlada i veoma cjenovno osjetljiva klasa imovine. Nemojte se dovesti u situaciju da kada dođe do većih padova cijene da razmišljate hoćete li sutra imati za stanarinu ili još gore za osnovne životne namirnice. Ne ulažite u bitcoin novac koji si ne možete priuštiti da ga u potpunosti izgubite. Ovo vrijedi za sve klase imovine pa tako i za bitcoin.
Trgovanje bitcoinom na burzama može biti jako primamljiva stvar ako znate da dnevne fluktuacije cijene bitcoina znaju biti i 20%. Kripto tržište je još uvijek mlado i neregulirano pa tako i mjenjačnice na kojima se trguje. Vi kao mali igrač nemate nikakve šanse protiv velikih igrača koji još uvijek sa relativno „malo novca“ mogu manipulirati cijenom bitcoina a to znači da će te vi biti „likvidirani“. Ostavite trgovanje nekome drugome a vi online mjenjačnice koristite samo za kupovanje bitcoina i slanje istoga na svoj privatni novčanik.
Bitcoin živi na internetu koji je, slično kao i stvarni svijet, pun prevaranata koji su spremni otići daleko kako bi se domogli vašeg bitcoina. Razgovorom o posjedovanju bitcoina na internetu ili u stvarnom svijetu doslovno stavljate metu na vaša leđa za lopove ili prevarante. Uobičajeni pristup za ljude koji komuniciraju online s bitcoin zajednicom je stvaranje online persone koja je potpuno odvojena od vašeg stvarnog identiteta.
Danas je vaša email adresa povezana s računom za sve što radite online. Prevaranti relativno jednostavno mogu dobiti pristup vašim privatnim podacima ako ne vodite dovoljnu pažnju oko zaštite te vaše email adrese. Dodatni sigurnosni mehanizam, dvostruka autentifikacija ili 2FA, štiti vas od nepoželjnih upada u korisničke račune. Najpoznatije dvije 2FA aplikacije su Google Authenticator i Authy koje možete preuzeti putem vašeg mobilnog telefona kao i svaku drugu aplikaciju. Svakako koristite ove mogućnosti dodatne zaštite za sve vaše online korisničke račune i izbjegavajte oblik ovakve 2FA autentifikacije putem SMS poruka.
Bitcoin zajednica je danas izrazito rasprostranjena i korisna. Postoje stotine različitih telegram grupa, GitHub ili reddit stranica, profila na Twitteru koji su voljni pomoći u svako doba. Ako imate bilo kakvo pitanje slobodno se i nama obratite i postavite pitanje. Zapamtite, ako niste sigurni, pitajte.
Kao i svakog novca, vrijednost bitcoina proizlazi iz kredibiliteta njegovih monetarnih svojstava. Vrijednost bitcoina proizlazi iz toga što se njegova rijetkost, njegov postojeći i konačan broj lagano i neovisno može provjeriti u bilo kojem trenutku. Distribuirano rudarenje bitcoina i mehanizam konsenzusa iza kojeg stoje stotine milijuna dolara vrijedne računalne opreme koja osigurava mrežu 24/7/365 čine ga iznimno vrijednim. Budući da se danas svatko s internetskom vezom može uključiti u mrežu, bitcoin je jedini pravi oblik novca. Bitcoin ne cenzurira niti diskriminira za razliku od svih ostalih oblika novca u optjecaju.
Ovo nije istina. Na razini Bitcoin mreže novčanik ili adresa nisu izravno povezani s identitetom neke osobe u stvarnom svijetu. Kao rezultat toga, tvrtke koje se bave analizom podataka na mreži mogu pratiti transakcije s adrese na adresu ali ne znaju tko je vlasnik tih adresa. Kupovinom bitcoina na centraliziranim mjenjačnicama gdje ste dužni ostaviti osobne podatke omogućavate da vas se prati odnosno da se adrese koje ste koristili na mjenjačnicama budu direktno povezane s vašim imenom i prezimenom. Razmislite da li ovo želite prije nego bitcoin kupite na centraliziranim mjenjačnicama.
Ovo također nije istina. Bitcoin je poznat po tome da je za svaku i najmanju promjenu u programskom kodu potrebno jako puno vremena. To je ujedno i stavka zbog koje je i dosta kritiziran ali samo od strane ljudi koji bitcoin ne razumiju dovoljno ili koji imaju vlastite osobne interese u želji za promjenom bitcoin koda. Ne učestale promjene programskog koda bitcoina su jedan od temeljnih postulata na kojima se gradi sigurnost bitcoina odnosno Bitcoin mreže. Sve značajne izmjene Bitcoin koda moraju proći rigorozan postupak recenzije. Proces postaje znatno sporiji i rigorozniji ako predložena izmjena koda može utjecati na kompatibilnost sa prethodnim verzijama softvera (što znači da raniji softver možda nije kompatibilan).
Da, to je istina. Bitcoin se može kopirati i tisuće ljudi su to već napravili na razini mreže. Doslovno gdje god da se okrenete imate neku kripto valutu koja je nastala kopiranjem Bitcoin programskog koda koji je samo „malo“ u nekim dijelovima izmijenjen kako bi se taj „novi“ Bitcoin „poboljšao“ u odnosu na jedan jedini i pravi Bitcoin. Ovakva “poboljšanja” gotovo uvijek uključuju značajne kompromise koji su u većini slučajeva iz domene sigurnosti mreže na kojoj te „poboljšane“ verzije Bitcoina egzistiraju. Svi takvi pokušaji kopiranja su najobičniji klonovi koji obično imaju tzv. nepošteno pokretanje nove kripto valute koje se uvijek radi samo u korist onoga tko takvu novu kripto valutu pokreće.
Ti projekti su izrazito centralizirani i često je sva upravljačka moć oko takvih projekata u rukama samo nekoliko ljudi. Prethodno je već spomenuto da bitcoin nema alternativu i to je tako. Preporuka je da se držite samo pravog bitcoina i ne petljate se sa lažnim projektima koji ga potkopavaju razno raznim marketinškim trikovima. Bitcoin funkcionira već 13 godina bez ijednog sigurnosnog propusta na razini mreže odnosno programskog koda. Razmislite o ovome prije nego počnete trošiti vrijeme na neki od tisuća besmislenih bitcoin klonova.
Samo 21 milijun bitcoina ikada može postojati. Jedan bitcoin podijeljen je na 100 milijuna satoshija. To znači da će ukupno u optjecaju biti 2,1 kvadrilijun satoshija (2.100.000.000.000.000) dostupno za transakcije na Bitcoin mreži. Ako recimo broj stanovnika na zemlji zaokružimo na 8 milijardi, svakom stanovniku pripalo bi 262.500 satoshija. Ima li dovoljno bitcoina za sve ljude na zemlji? Ne nasjedajte na ovakva pitanja neznalica.
Bitcoin mreža ima vrlo učinkovito tržište naknada. Tokom povijesti bilo je nekih kratkotrajnih eksponencijalnih skokova broja transakcija na mreži što je uzrokovalo porast naknada. Prosječna transakcijska naknada u dolarima u proteklih 12 mjeseci iznosila je oko 80 centi. Transakcijske naknade na mreži potrebno je razlikovati od transakcijskih naknada koje će vam naplatiti online mjenjačnice i drugi servisi kada ih koristite za povlačenje bitcoina u vlastiti novčanik. Naknade za bitcoin transakcije će zasigurno tokom vremena porasti ali zasigurno nikada neće biti na razini naknada koje vam naplaćuju ako si naprimjer novac sa računa u jednoj zemlji želite poslati na račun u drugoj zemlji. Ili npr. ako neki radnik u zapadnoj Europi svojoj obitelji u istočnoj Europi želi poslati novac. Pitajte ih koliku naknadu im naplaćuje banka na takve transfere ili neki od servisa poput Western Uniona.
Ovo se odnosi na transakcije koje se dešavaju baš na bitcoin mreži. Danas je već u punoj primjeni Lightning mreža koja je rješenje za skaliranje na bitcoinu i koja omogućuje transakcije s naknadama koje iznose samo nekoliko satoshija. Više o Lightningu možete pročitati ovdje.
Iako je istina da su rudari ključni za funkcioniranje Bitcoin mreže, nije istina da oni kontroliraju mrežu. Mreža kako bi nastavila sa funkcioniranjem treba samo malo više od 50% rudara da se ponašaju kao „pošteni igrači“. Rudari su financijski motivirani da budu pošteni igrači na mreži. U manje vjerojatnom ili besmislenom scenariju zlonamjerni rudari koji bi preuzeli kontrolu nad mrežom, održavanje iste procjenjuje se da bi ih koštalo između 300-500 tisuća dolara po satu. Osim što je to veoma skupa operacija, ako bi i uspjeli, cijena bitcoina bi u tom slučaju na tržištu pala, pa tako svaki novi bitcoin koji bi nepošteni rudari dobili zapravo ne bi pokrio troškove koje moraju uložiti za napad na Bitcoin mrežu.
Budući da će se subvencije za nove blokove u budućnosti smanjiti, nitko sa sigurnošću ne može reći da će do toga zaista i doći. Međutim, većinsko i zajedničko mišljenje je da će rudari i dalje biti plaćeni za svoj rad na obradi transakcija i zaštiti mreže. Naknade će se povećavati kako se blok subvencije budu smanjivale. Kada do toga i dođe, vjerojatnost široke rasprostranjenosti korištenja Lightning rješenja za skaliranje je velika jer to tehnološko rješenje i prihvaćanje od strane korisnika doslovno napreduje brzinom svjetlosti. Zbog mrežne “prilagodbe kompleksnosti izračuna”, čak i da neki rudari prestanu rudariti, mreža bi i dalje normalno funkcionirala jer je programskim kodom zacrtano stvaranje novih blokova svakih 10 minuta.
Istina je da proces rudarenja temeljen na proof of work konceptu koristi značajne količine energije ali isto tako istina je da je velika većina te energije dolazi iz obnovljivih izvora. Bitcoin rudari unaprjeđuju tehnologiju „hvatanja“ energije iz izvora koji bi inače bili bačeni a to se prvenstveno odnosi na spaljivanje prirodnih plinova prilikom vađenja nafte. Bitcoin koristi energije samo onoliko koliko je potrebno da zadovolji potražnju tržišta. Sva energija koja se potroši, potroši se na očuvanje najsigurnije računalne mreže na svijetu. Trošenje energije povezano s bitcoinom uvijek se namjerno predstavlja u negativnom kontekstu koji je sponzoriran uvijek iz istih izvora. Taj izvor su uvijek pojedinci i organizacije povezane sa lažnom premisom djelovanja u smislu zaštite okoliša.
Ako bi ste koristili bitcoin za recimo svakodnevno plaćanje u trgovinama i da pri tome trebate na blagajni čekati desetak minuta da transakcija bude verificirana to naravno nije prihvatljiva solucija za nikoga. Ali ovaj problem već ima svoje rješenje i zove se Lightning mreža koja se unaprjeđuje svakodnevno. Možda još uvijek nije na razini mnogobrojnih CashApp aplikacija ali to i nije više tako daleko kada će biti. Ako pak npr. želite veću količinu novca (recimo 500.000 kuna) prebaciti sa svog bitcoin novčanika na tuđi bitcoin novčanik pri tome ne trebate nekoga u banci da vam prebroji krvna zrnca, udari pečat i naplati pečat tintu par stotina ili tisuća kuna. U tom slučaju, čekanje desetak minuta da se transakcija na mreži verificira i nije tako loša opcija.
Težina korištenja je vrlo individualna i subjektivna kategorija. Ipak, danas je jednostavnije prisloniti karticu na POS terminalu u trgovini nego izvaditi telefon, skenirati QR kod i čekati potvrdu transakcije. Ali isto tako, ta dva dodatne koraka potrebna za provođenje bitcoin transakcije mala su cijena za prednosti koje mreža pruža. Brojni bitcoin programeri danonoćno rade kako bi poboljšali svakodnevno korisničko iskustvo korištenja bitcoin rješenja a da pri tome često za svoj rad nisu niti plaćeni. Kako i svaka druga tehnologija, potrebno je vrijeme kako bi se tehnologija razvila i usavršila kako bi postala praktična za korištenje u svakodnevnom životu.
DvadesetJedan je neformalna grupa bitcoin entuzijasta sa ex-yu prostora koja za cilj ima edukaciju, poticanje poduzetništva i širenje bitcoin mreže kroz različite projekte. Grupa trenutno broji stotine članova i organizira redovne sastanke (MeetUp) širom regije. Dobrodošli su svi koji razumiju posebnost i značaj bitcoina, ali i oni koji bi o tome željeli da uče.
svaka 2 tjedna direktno na vaš email
